Projekt Južne plinske interkonekcije zasigurno je od strateškog interesa za Federaciju BiH kako više ne bi bila ovisna o ruskom plinu. Isti projekt od iznimne važnosti je i za SAD, koji je ključni međunarodni partner BiH. Upravo je od Amerikanaca stiglo upozorenje i prema hrvatskoj politici kako se ovaj projekt ne smije kočiti.
A hrvatski dužnosnici odgovaraju kako ne koče ništa, ali im je neprihvatljivo da cijeli proces vodi kompromitirano poduzeće BH Gas. Što je u cijelom procesu sporno, provjerio je naš Goran Kutle.
Predviđena trasa u projektu "Južne plinske interkonekcije" predviđa 160 kilometara plinovoda koji bi prolazio kroz BiH i to kroz Zapadnohercegovačku, Hercegbosansku, Hercegovačko-neretvansku i Srednjobosansku županiju. Upravo u ove četiri županije živi i najveći broj Hrvata u BiH. A plin bi bio povezan s LNG terminalom na Krku u Republici Hrvatskoj. Stoga je jasno kome je sve ovaj projekt od strateškog značaja, što je nedavno u razgovoru za RTV HB potvrdio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji nova federalna Vlada povukla je iz parlamenta, a od hrvatskih dužnosnika može se čuti kako imaju spremne amandmane, a neprihvatljivo im je da projekt ide u dvije faze, traže da se oba kraka grade istovremeno. Predlažu i osnivanje novog javnog poduzeća u vlasništvu Vlade Federacije sa sjedištem u Mostaru jer im je neprihvatljivo da proces vodi javno poduzeće BH Gas.
"Iz razloga što je BH Gas odavno izgubio i sposobnost i kredibilitet da vodi takav jedan važan projekt. Ne posluju sukladno o zakonu o javnim poduzećima, a gledajući i reviziju koju je napravio Ured za reviziju Federacije BiH, jednostavno sve upućuje da BH Gas kako je sada stanje, trenutno nije sposoban provesti ovakav značajan i strateški projekt", navodi predsjednik kluba Hrvata u federalnom Domu naroda Damir Džeba u izjavi za RTV HB.
A BH Gas je opterećen brojnim aferama. Primjerice, još 2013. godine postavili su na potezu od Travnika do Zenice plinovod u vrijednosti od 40 milijuna maraka, koji nikad nije pušten u pogon za što bi mogli biti i veliki troškovi sanacije. Ipak, najveća afera bi mogla doći na naplatu u skorije vrijeme.
Naime, očekuje se rasplet Arbitražnog spora u kojemu je mađarski opskrbljivač plina kompanija FGSZ tužila Vladu Federacije te tvrtke Energoinvest i BH Gas zbog jednostranog prekida opskrbe plinom preko trase koja vodi preko Ukrajine i Mađarske te je prebačena na novi plinovod - tzv. Turski tok, koji je zajednički projekt Rusije i Turske. Eventualni gubitci bi mogli biti višemilijunski, a likvidnost poduzeća upitna.
S obzirom da bi zamišljeni plinovod prolazio kroz većinski hrvatska područja, Džeba navodi kako je ovaj projekt od iznimnog gospodarskog značaja pa u njega moraju biti uključene županije i općine kroz koje plinovod prolazi te da Hrvatima sigurno nije u interesu bilo što kočiti u ovom slučaju.
Uzevši u obzir trenutne geopolitičke okolnosti, sigurno je kako je jedina alternativa ovisnosti o ruskom plinu za BiH izgradnja navedenog plinovoda zajedno s Republikom Hrvatskom. Ipak, s obzirom da su stare plinske cijevi kod Travnika postale okupljalište miševa, kao i da je riječ o višemilijunskoj investiciji, projektu je potrebno pristupiti racionalno i odgovorno uz uvažavanje svih strana.
