Poruka predsjednice Europske komisije u petak vrlo jasna, ruka Europske unije prema BiH je pružena.
"Stojimo vam na raspolaganju da zajednički finaliziramo Plan rasta. Bosna i Hercegovina itekako zaslužuje ovu priliku i znam da s druge strane imamo dobre i snažne partnere koji će omogućiti da to zajednički i ostvarimo", kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
Od domaćih vlasti obećanje za predan rad na reformama.
"Prije svega obveza koje se tiču usvajanja ovog legislativnog dijela, Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o sudu, Zakon o VSTV-u, Zakon o zaštiti osobnih podataka, a jednako tako i Izborni zakon u BiH koji podrazumijeva implementaciju kako europskih presuda tako i odluka Ustavnog suda, a koji u mnogome opterećuju prilike i odnose u BiH", ističe Borjana Krišto, predsjediteljica Vijeća ministara BiH.
BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije dogovorila Plan reformi kako bi dobila i sredstva iz Europske unije iz Plana rasta. Oko toga te drugih reformi na europskom putu bi uskoro trebali razgovarati i čelnici vladajućih stranaka.
"Sve mi to možemo uraditi vrlo brzo. Naš zagovor će biti da u idućih mjesec dana sve ono što je stajalo proteklih pola godine okončamo kroz instituciju Vijeća ministara, parlamentarne procedure ili već kako je definirana koja obveza kako bi za vrijeme predsjedanja Mađarske Europskom unijom otvorili pregovarački proces i ne samo to. Nego kako bi bili vjerodostojni prema partnerima koji nam do kraja pružaju ruku, a mi to počesto svojom neodgovornom politikom ignoriramo", objašnjava Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH.
Sam posjet predsjednice Europske komisije je od velikog značaja smatra politolog Martin Mikulić. Ponudivši pomoć od 20 milijuna eura poplavljenim područjima Europska unija se ponovno pokazuje kako najpouzdaniji partner Bosne i Hercegovine.
"Nijedan predsjednik ili predsjednica Europske komisije nije toliko često dolazio u BiH, što pokazuje da formiranjem novog saziva Vijeća ministara da u BiH imamo jedan novi momentum. Jedno vrijeme je bilo nešto produktivnije, u posljednje vrijeme BiH stagnira budući da su zemlje u okruženju ispunile svoj početni dio obveza što se tiče Plana rasta. BiH to još uvijek nije učinila, ali mislim da se može očekivati da ovaj posjet može označavati početak novog zamaha."
S druge strane, u Bosni i Hercegovini svi politički akteri su barem deklarativno za pristup Europskoj uniji, a u praksi se ta težnja ne poklapa s potezima koji se povlače. No, pred BiH je ključno razdoblje u kojemu će se neka pitanja morati konačno dogovoriti.
"Doista 2025. godina je rekao bih zadnji vlak za ovu koaliciju na razini BiH. Da se pokaže da je imalo smisla stvoriti tu koaliciju i da neće biti potraćene četiri godine. Imali smo do sada nešto bolju atmosferu, produktivnije Vijeća ministara. Nadam se kako će 2025. biti godina novih konkretnih opsežnih reformi, pogotovo u vezi nekih ključnih područja kao što je Izborni zakon", mišljenja je Mikulić.
Mikulić dodaje kako su kriteriji Europske unije vrlo zahtjevni i nije realno očekivati bilo kakav popust, ali isto tako vidljivo je kako su i u Bruxellesu svjesni političkih specifičnosti Bosne i Hercegovine te da postoji opcija odgađanja zadanih rokova.
Više u prilogu:
