„30 godina potpisivanja Daytonskog sporazuma“, naziv je konferencije održane u organizaciji Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara. Trideset godina nakon Daytona postoje brojni zahtjevi za promjene, međutim ono što je jasno je da predstavnici triju naroda moraju pronaći formulu kako prijeći iz daytonske u bruxellesku fazu, a da pritom ne naruše osnovne postulate Daytona - konstitutivnost naroda.
Unatoč brojnim nesavršenostima, Daytonski mirovini sporazumosim što je okončao rat, stvorio je i ustavni okvir naše zemlje. Prva i osnovna politička vrijednost sporazuma sadržana je u preambuli Ustava odnosno Aneksa 4, koji jasno govori o konstitutivnim narodima kao temelju na kojem se gradi država.
Natkrovljujuće načelo konstitutivnosti triju naroda, potvrđeno je i nedavnom presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević protiv BiH.
Trideset godina nakon završetka rata Bosna i Hercegovina pokušava pronaći formulu, kako prijeći iz daytonske u bruxellesku fazu. Potrebno je pronaći odgovarajući model koji će uvažavati potrebu za većom funkcionalnošću institucija, a da pritom svaki od naroda ima primjeren mehanizam zaštite.
Daytonski sporazum vapi za reformom kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala bez jedinstvene vizije dugoročne budućnosti, što je posljedica nikada riješenih unutarnjih političkih odnosa. Kakve preinake su potrebne i u kojem obujmu, mora biti ostavljeno na dogovor domaćim predstavnicima, uz uvijek dobrodošlu medijaciju.
Više u prilogu:
