Uz soju kod koje su štete gotovo stopostotne te kukuruz i suncokret čiji su prinosi zbog dugotrajne suše značajno smanjeni, stradale su i ostale kulture, osobito povrtlarske, kažu proizvođači.
''Isto je i sa povrćem, jako je loše, sve je suho. Zalijeva se rano ujutro i kasno navečer, ali kao da se i ne zalijeva. Stvarno je suša uništila, pola je povrća stradalo, pregorjelo, sad i trune", kazala je za RTV HB Jasminka Kosić.
''Stradalo je nekih 80 %, na rajčici se odrazilo i na paprici, kupus rijetko gdje da će uspjeti za jesen. Robe nema, nije se moglo spasiti, pregorjelo je sve, onda su i neke bolesti naišle", dodaje Joso Mikić.
Vodeći se stanjem na terenu i nastalim štetama, Grad Orašje je proglasio prirodnu nesreću od suše na ratarskim kulturama s izuzetkom ozimih, povrtlarskim, voćarskim te proizvodima u rasadničarstvu i pčelarstvu.
''Negdje otprilike oko 5.000 hektara je zahvaćeno, gdje bih posebno stavio naglasak na površine pod sojom, negdje oko 2.600 hektara i merkantilni kukuruz negdje oko 1.600 do 1.700 hektara. Pored ovih kultura tu su još zahvaćeni i suncokret, bundeve", smatra Pero Baotić, pomoćnik gradonačelnika Orašja za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i civilnu zaštitu.
Ovakve situacije nažalost postaju naša stvarnost, kažu iz Gradske uprave Orašja, s obzirom da je u posljednje četiri godine proglašavano stanje prirodne nesreće, jednom od olujnog nevremena, a tri puta od suše.
''Uobičajeno je bilo da prirodna nesreća poput suše ili poplava koja je bila 2014. da se to dogodi jednom u 4 – 5 godina, međutim ovo sada postaje pravilo i na nama je da se borimo i snalazimo u ovom problemu koji će nas vjerojatno pratiti i u budućnosti", dodaje Baotić.
Kada se prikupe i obrade podaci o štetama, Gradska uprava će ih dostaviti Vladi Županije Posavske, od koje će, kao i od Vlade FBiH, tražiti pomoć za uklanjanje posljedica suše.
