Iako je u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podnesena inicijativa za donošenje Zakona o Gorskoj službi spašavanja u Federaciji BiH, još se čeka odgovor Vlade FBiH. Spasioci ističu da bi usvajanje tog zakona riješilo ključna pitanja njihovog rada, financiranja i sigurnosti na terenu.
Očekuje se da bi dokument mogao ući u parlamentarnu proceduru do kraja godine, a zakon bi, kako naglašavaju spasioci i predstavnici civilne zaštite, prvi put sustavno uredio status pripadnika GSS-a, njihova prava i obveze te financiranje rada i opreme, čime bi se značajno unaprijedio sustav zaštite i spašavanja u Federaciji BiH.
Bosna i Hercegovina nema Gorsku službu spašavanja niti zakon o njoj na državnoj razini, već samo na federalnoj ili nižim razinama vlasti.
Gorske službe spašavanja u BiH djeluju više od šest desetljeća gotovo isključivo na volonterskoj osnovi, a njihovi pripadnici spašavaju živote u planinama, nepristupačnim terenima, ruševinama ili u teškim vremenskim uvjetima, često uz rizik za vlastiti život. Ipak, unatoč ključnoj ulozi u izvanrednim situacijama, njihov status u pravnom sustavu Federacije BiH još uvijek nije definiran.
Nermin Demir, član Gorske službe spašavanja Kantona Sarajevo, ističe da su sigurnosni segmenti nacrta zakona u završnoj fazi obrade.
„Zakon je već trebao biti upućen u skupštinsku proceduru, no preostala su još neka pitanja iz područja sigurnosti koja trebamo uskladiti. Očekujem da će do kraja godine biti spreman. Njegovo donošenje olakšalo bi nam posao, postavilo nas na mjesto koje zaslužujemo te riješilo radni status spasilaca tijekom odlaska na intervencije. Poslodavci bi tada bili obvezni omogućiti spasiocima odsustvo s posla radi intervencija, a imali bismo i osiguranje u slučaju ozljeda. Također, osigurala bi se sredstva za održavanje vozila i opreme, što je presudno za naš rad. Ostali bismo volonteri bez naknada, ali barem ne bismo sami snosili troškove akcija. Nama je ljubav prema spašavanju života daleko važnija od materijalne koristi“, kazao je Demir za Fenu.
Inicijativa za izradu zakona Vladi FBiH upućena je početkom godine iz oba doma Parlamenta Federacije. Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i jedna od inicijatorki izrade i donošenja zakona o Gorskoj službi u FBiH, podsjeća da su u dopisu Vladi istaknuta tri ključna problema: financiranje „hladnog pogona“, pravo na odsustvo s posla i zdravstveno osiguranje spasilaca.
„Zatražili smo formiranje radne skupine sastavljene od predstavnika GSS-a i civilne zaštite koja bi izradila zakonski tekst. Odgovor Vlade još nismo dobili. U međuvremenu je Hercegovačko-neretvanski kanton usvojio vlastiti zakon kojim su ta pitanja riješena, a u Kantonu Sarajevo je priprema zakona u tijeku“, navodi Prlić.
Da je problem nedefiniranog statusa spasilaca dugogodišnji potvrđuje i Jelena Pekić, delegatkinja u Domu naroda Federalnog parlamenta, koja je u veljači ove godine Vladi FBiH te rukovodstvu Predstavničkog doma i Doma naroda uputila inicijativu za donošenje propisa.
„Od Federalne uprave civilne zaštite očekivali smo da preuzme ulogu nositelja i inicijatora izrade zakona. Smatramo da je zakon nužan kako bi se regulirao rad GSS-a, od prava na zdravstveno osiguranje tijekom intervencija do financiranja hladnog pogona te pokrivanja troškova goriva i prehrane. Vrlo je važno da spasioci imaju zakonski omogućeno odsustvo s posla bez posljedica po radni odnos. Najbolje bi bilo regulirati ovu oblast na državnoj razini, ali to se nikada nije dogodilo zbog nedostatka političke volje. Stoga smatramo da je entitetsko rješenje, poput onog koje već postoji u Republici Srpskoj, trenutno najrealnije“, ističe Pekić.
Prema važećim propisima, GSS u Federaciji BiH najčešće djeluje kao dio sustava civilne zaštite, imenovan od strane općina i kantona. Federalna uprava civilne zaštite u većini slučajeva ima potpisane sporazume ili ugovore sa stanicama GSS-a, no nedostatak jedinstvenog zakonskog rješenja ostavlja prostor za probleme u praksi.
Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić objašnjava da su spasioci često u nepovoljnom položaju.
„Većina naših članova GSS-a su volonteri zaposleni u privatnim tvrtkama. Kada dobiju poziv za intervenciju, često nailaze na prepreke. Neki poslodavci ne žele im odobriti odsustvo, drugi im ne priznaju dnevnike, a bilo je i slučajeva da su ljudi ostali bez posla zbog višednevnog sudjelovanja u akcijama. Zakon bi jasno propisao obvezu poslodavaca da omoguće odsustvo spasiocima, a to je sada ključni problem. Također, imamo situacije da pojedine stanice GSS-a žele djelovati izvan sustava civilne zaštite, na poziv građana ili drugih institucija, bez uključivanja nadležnih službi. Takav model nije prihvatljiv – GSS mora biti dio sustava zaštite i spašavanja“, poručuje Brašnjić.
Dodaje kako u BiH ne postoji krovna državna organizacija GSS-a, već se službe formiraju na razini entiteta, kantona, distrikta i općina. To dovodi do neujednačenosti u opremljenosti, obučenosti i načinu financiranja.
„Ipak, tradicija volonterskog spašavanja života u BiH traje više od 60 godina. Ljudi bez financijske naknade ulažu svoje znanje, vrijeme i energiju kako bi pomogli drugima. Uvjereni smo da bi zakon, uzorom Hrvatske koja ima detaljno uređen GSS, donio jasne standarde, definirao prava i obveze te poboljšao suradnju s institucijama vlasti“, naglašava.
Gorska služba spašavanja u svom radu pokriva širok spektar zadataka – od potrage i spašavanja u planinama, kanjonima i šumama, do intervencija prilikom poplava, klizišta i drugih prirodnih katastrofa. U nekim kantonima, poput Hercegovačko-neretvanskog, rad GSS-a je već zakonski reguliran, dok u drugim kantonima službe djeluju na osnovi lokalnih odluka i sporazuma, što stvara neravnopravan položaj među spasiocima.
Predstavnici GSS-a ističu da, iako su volonteri, njihova misija spašavanja života zahtijeva ozbiljnu logistiku i pripremu – od specijalizirane opreme, vozila, komunikacijskih sustava do stalne obuke i spremnosti na intervencije u bilo koje doba dana i noći. Financiranje „hladnog pogona“ – troškova koji nastaju i kada nema intervencija – uglavnom ovisi o lokalnim proračunima, donacijama i osobnim izdvajanjima članova.
U Federaciji BiH djeluje više desetaka stanica GSS-a, okupljenih u različite organizacijske oblike, ali bez jedinstvenog entitetskog propisa. Donošenje zakona, prema riječima sugovornika, ne bi samo olakšalo rad spasilaca nego i osiguralo pravovremenu i profesionalnu pomoć građanima Federacije u kriznim situacijama.
„Zakon ne tražimo radi sebe, već zbog onih kojima pomažemo. Svaki izgubljeni sat zbog administrativnih prepreka može značiti izgubljen život. Naša je želja imati jasan pravni okvir koji nam omogućava da svoj posao obavljamo na najbolji mogući način“, zaključuje Nermin Demir iz GSS-a.
