Skip to main content

Helez i Karan razmijenili ozbiljne optužbe o ruskoj vojnoj obuci i islamistima

| Autor: RTV HB
  • Image
    karan helez

Ministar obrane BiH Zukan Helez ustvrdio je kako se u Republici Srpskoj organizira obuka paravojnih postrojbi koju vode osobe iz Rusije, uzvrativši tako na izjave entitetskog ministra policije RS Siniše Karana kako u BiH postoji oko stotinu paradžemata koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju.  

"Imamo obavještajne podatke da se na teritoriju RS provode obuke i to vode neki ljudi iz Rusije", izjavio je Helez u srijedu navečer u intervjuu za televiziju N1, navodeći kako se u kampovima zapravo obučavaju paravojne formacije.

Dodao je kako je takvih kampova "malo", a njihova lokacija točno se zna te ih se u slučaju potrebe može eliminirati.

"Vježbaju s oružjem, i znamo odakle im. To se podvede pod neku formu pa da je legalno, kao dio MUP-a RS, pa se pojavi u nekom drugom obliku, i sve dok ne bude opasno za državu nema reakcije. Mi smo to locirali i pratimo. Rekao sam to ljudima iz međunarodne zajednice i naravno da znaju”, kazao je ministar obrane BiH.

Istodobno je odbacio tvrdnje o postojanju islamističkih terorističkih ćelija u BiH, o kojima govore političari iz Republike Srpske, uključujući ministra unutarnjih poslova RS Karana.

"Imamo preko 100, 110 ili 120 registriranih paradžemata koje kontroliramo i pratimo", kazao je Karan novinarima 13. studenoga, nakon što su dužnosnici RS poslali pismo Kongresu i Senatu SAD u kojemu  tvrde da je BiH i dalje država u kojoj islamistički radikalizam ima snažno uporište.

Po Karanovim riječima, radi se o zajednicama koje okupljaju pristalice ekstremnog vehabijskog radikalizma i povratnike sa stranih ratišta, čije djelovanje nadzire posebna uprava uspostavljena pri MUP-u RS sa zadaćom borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.

I njegove kao i Helezove izjave odmah su naišle su na burne reakcije i demantije.

Odbacivanje optužbi o ruskom utjecaju i islamskom radikalizmu

Helezov kolega i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Staša Košarac u četvrtak je optužio ministra obrane da iznosi neistine i djeluje pod utjecajem američkog veleposlanika Michaela Murphyja, koji zajedno s drugim zapadnim diplomatima govori o malignom ruskom utjecaju u BiH. Košarac to opisuje kao "notornu neistinu", baš kao i optužbe da RS provodi secesionističku politiku.

"Izuzetno je opasno kada ministar odbrane, bez ijednog dokaza, javno iznosi takve tvrdnje na račun Republike Srpske. To se može okarakterizirati kao raspirivanje nacionalne netrpeljivosti i straha", izjavio je Košarac najavivši kako će tražiti da se o ovim optužbama raspravlja s vodstvom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA).

Za njega su Helezova upozorenja tek dio "antiruske histerije".

U Republici Srpskoj su istodobno, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ponovno aktualizirane tvrdnje o BiH kao uporištu radikalnih islamista i potencijalnom utočištu za teroriste pa se ponovo govori o paradžematima, zajednicama muslimanskih vjernika izvan zakonitih struktura Islamske zajednice u BiH, koje vode samozvani imami. Uglavnom je riječ o osobama koje su propovijedale šiitski islam "uvezen" u BiH tijekom rata i nakon njega.

Islamska zajednica u BiH je još 2016. potvrdila postojanje 34 takve zajednice, a nakon toga su poduzeli mjere za njihovu integraciju odnosno raspuštanje. Najveći dio njih taj je poziv prihvatio.

Islamska zajednica sada je pojasnila kako oni imaju podatke o 13 postojećih zajednica koje se samo uvjetno mogu nazvati paradžematima jer djeluju preko pojedinaca i tek povremeno, a samo njih četiri djeluju organizirano.

"Ta četiri koja djeluju organizirano imaju članstvo od 30 do 40 obitelji. Kada bi se ta četiri paradžemata sakupila u jedan, njih nema dovoljno za jedan džemat, prema propisima Islamske zajednice BiH", pojasnio je za "Dnevni avaz" Mustafa Prljača, savjetnik reisa Huseina Kavazovića.

Prema propisima IZ u BiH, džemat se formira tamo gdje ima barem 200 vjerničkih obitelji.

Prljača tvrdi kako se broj vjernika u preostalim paradžematima smanjuje, a da oni ni sada ne prave nikakve problem niti pokazuju agresivnost, nego su izabrali život u izolaciji. Sigurnosni aspekt tog fenomena stvar je države i njenih tijela, a ne vjerske zajednice, dodaje on.

Podjeli:

FacebookTwitterShare