Na današnji dan prije 34 godine, uslijed rasplamsavanja ratnog vihora u procesu raspada bivše Jugoslavije, formirana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao način zaštite hrvatskog i drugih naroda od velikosrpske agresije. Danas je Herceg Bosna simbol slobode hrvatskog naroda u BiH i temelj na kojem se gradi ravnopravna pozicija triju konstitutivnih naroda.
Dok su kolone izbjeglica napuštale Vukovar, sela Ravno i Unište u BiH već su bila spaljena, a vlast u Sarajevu objašnjavala je kako velikosrpska agresija „nije njihov rat“. U takvim okolnostima, političko vodstvo Hrvata u BiH donijelo je 18. studenoga 1991. odluku o formiranju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kako bi se nesrpsko stanovništvo zaštitilo od agresije.
Zoran Krešić rekao je kako je osnivanje Herceg Bosne bilo neizbježno: „Na dan kada pada Vukovar osniva se HB. Hrvati su prije toga doživjeli Ravno. Političke vlasti u Sarajevu uopće nisu reagirale nego su ignorirale ono što se događalo. HB je tu prirodan odgovor.“
Herceg Bosna kroz institucije i politička borba
Osim što je očuvala cjelovitost BiH, Herceg Bosna nastavila je živjeti kroz institucije Federacije BiH i države. Dragan Čović podsjetio je da je taj kontinuitet i danas vidljiv: „I danas je s ponosom nosimo kroz institucije, u svakom segmentu života. Onaj tko će kazati da je nešto tzv., to može kazati za svaku instituciju BiH do 1995. godine“, rekao je Čović.
Demonizacija Herceg Bosne u bošnjačkoj javnosti počela je tek početkom 2000-ih, kada se shvatilo da su Hrvati ponovno prepreka novoj unitarizaciji zemlje.
Borjana Krišto naglasila je da njezino postojanje određuje i samu opstojnost BiH: „Da nije bilo HB mi danas ne bismo pričali o BiH... nas obvezuje, ma koliko netko to dovodio u pitanje, da je BiH država triju jednakopravnih naroda i da treba učiniti sve da BiH bude na principu jednakopravnosti uređena, da tri naroda imaju jednaka prava i pravo izbora svojih legitimnih predstavnika“, rekla je Krišto.
Doprinos miru i današnja simbolika
Herceg Bosna dala je snažan doprinos okončanju velikosrpske agresije u BiH i Hrvatskoj.
"Ne bi bilo Daytonskog sporazuma niti bi se zaustavio rat da nije bilo doprinosa i hrvatskog naroda kroz Herceg Bosnu“, rekao je Čović.
Unatoč pokušajima diskreditacije, Herceg Bosna ostaje snažan dio identiteta Hrvata u BiH. To potvrđuje i Krešić „Hrvatima je HB nešto što simbolizira otpor, opstanak i ostanak ovdje, a u drugome planu simbolizira slobodu“, rekao je.
Sloboda hrvatskog naroda i danas je pod pritiskom relativizacije konstitutivnosti i legitimnog političkog predstavljanja, ali Herceg Bosna i dalje ostaje temelj političke samosvijesti Hrvata u BiH.
„(Herceg Bosna) za nas Hrvate i mene osobno znači jako puno. Za HDZ je osnova na kojoj počivamo, a na njoj počiva i Daytonski sporazum“, rekao je Čović.
Unatoč trajnim političkim pritiscima, Herceg Bosna ostaje simbol slobodoljubivosti i suverenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
