Nova faza nastupila je u bliskoistočnom sukobu nakon što je Iran nenajavljeno lansirao rakete na Izrael. Iranci su i ranije ciljali vojne ciljeve u Izraelu uz prethodnu najavu, međutim obje zemlje bile su suzdržane u reakcijama nakon toga.
Ovoga puta to nije slučaj, zbog toga je ozbiljnost ove situacije zapažena i svi prate što će biti daljnja događanja. Eskalacija je i u smislu ulaska izraelskih postrojbi u Libanon. Libanon je kao zemlja vrlo zanimljiva, ali je nažalost u toj zanimljivosti ostala i neuređena. Tu imamo da Hezbollah kao jedna vojna grupa, koja nije državna, zapravo ulazi u otvoreni ratni sukob s drugom državom. Nije Libanon kao država ušao u taj sukob", kazao je za RTV HB dr. sc. Neven Anđelić, stručnjak za međunarodne odnose.
Izraelci i Netanyahu su na posljednji napad Irana najavili žestoku reakciju i odmazdu pa se za sada može samo nagađati kakvih razmjera će ona biti.
"Moguće je kako će ciljati nuklearna postrojenja Irana, moguće je i njihova naftna polja na jugozapadu zemlje. Ili ako ih Amerikanci natjeraju moguće je da će se ograničiti na neki simbolički napad na neku praznu vojarnu, mada smatram kako je to najmanje moguće. Izrael, odnosno njihov premijer želi da ovo eskalira i da pretvori rat u regionalni", mišljenja je Mirko Dautović, vanjskopolitički analitičar.
Izrael je izvršio četvrtu ofanzivu na libanonski teritorij u povijesti. Žele potisnuti Hezbollah i potpuno ga poraziti, ali za sada su ga samo uzdrmali dobro osmišljenim napadima i atentatima.
"Prethodne invazije na Libanon, bile su invazije na zemlju u građanskom ratu sa slabom obranom. Ovoga puta Hezbollah čeka na jugu Libanona i spreman je na najgore. Osim ako ne bude uspješnoj penetraciji u libanonski teritorij prethodili neki teški artiljerijski napadi koji razaraju sve, nešto slično taktici Rusije u Dombasu ili upotreba kemijskog naoružanja, ja ne vidim kako bi Izrael mogao napredovati duboko u teritorij Libanona", dodaje Dautović.
SAD prate i podupiru Izrael, ali istovremeno traže da Izrael ne reagira kako bi dodatno eskalirali sukobi. Međutim, Amerikanci su opterećeni predsjedničkim izborima, a mnogi u Izraelu vide priliku za konačno uređenje normalnijih odnosa u ovoj kriznoj regiji.
"Mogućnost je dodatne eskalacije i bez obzira kako Izrael donese odluku, odnosno premijer Netanyahu, Amerikanci će čak iako se to protivi njihovim željama i predviđanjima, i dalje nastaviti podržavati izraelske akcije. Imamo stvar koja do sada ne pravi naslovne stranice, međutim arapska zemlje su vrlo zabrinute i sve oštrije reagiraju i zahtijevaju akciju, odnosno neko rješenje", ističe Anđelić.
Zaustavljanje sukoba na Bliskom istoku za sada se ne nazire, isključujući stavovi ih samo podgrijavaju. Militatne organizacije koje imaju potporu Irana Hamas, Hezbollah i jemenski Huti ne priznaju i ne žele postojanje Izraela, a trenutna izraelska vlada ne želi formiranje zasebne palestinske države.
