Posljedice sukoba na Bliskom istoku sve se snažnije osjećaju i u Bosni i Hercegovini, a građani taj udar ponajviše trpe kroz veliki rast cijena goriva. Kako bi se zaštitio standard stanovništva, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prihvatio je dopune Zakona o trošarinama.
Ako ovaj prijedlog na sutrašnjoj sjednici podrži i Dom naroda, omogućit će se smanjenje ili potpuno ukidanje trošarina na naftne prerađevine u trajanju do maksimalno šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.
Lančana reakcija na tržištu
Riječ je o prijedlogu zastupnika SDP-a Saše Magazinovića koji Vijeću ministara BiH daje zakonsku mogućnost privremene intervencije u slučaju tržišnih poremećaja. Cilj ove mjere nije samo izravno snižavanje cijena goriva na benzinskim crpkama, već i zaustavljanje neopravdanog rasta cijena drugih proizvoda. Magazinović upozorava kako nam je ovakav alat nedostajao još u vrijeme pandemije, ističući nepoštenu praksu na tržištu gdje se cijene roba i usluga redovito vežu uz rast cijene goriva, ali se rijetko spuštaju kada gorivo pojeftini.
Ekonomski analitičar Dario Marić objašnjava da nafta sudjeluje u proizvodnji većine dobara, zbog čega se trgovci često opravdavaju tim troškovima, ali napominje da rast mora biti razmjeran.
"Ako cijena goriva poraste za 10 do 20 posto, to ne znači da može porasti cijena mlijeka za isti postotak, jer nafta ne sudjeluje sto posto u proizvodnji mlijeka", ističe Marić. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da je, uz ukidanje trošarina, nužan i strog inspekcijski nadzor koji bi spriječio trgovce u nekontroliranom podizanju cijena.
Ispit pred Domom naroda
Iako bi smanjenje nameta donijelo prijeko potrebno olakšanje građanima i gospodarstvu, ono predstavlja izravan udar na proračun. Prema dostupnim podacima, građani BiH su od 2006. do 2026. godine kroz trošarine i cestarine uplatili više od 18 milijardi maraka. Samo u prošloj godini Uprava za neizravno oporezivanje prikupila je oko 600 milijuna maraka prihoda na temelju trošarina na naftu i naftne prerađevine.
Marić upozorava da bi država ovim potezom ostala bez dijela sigurnih prihoda, procijenivši manjak na oko 500 milijuna maraka na godišnjoj razini. Iako naglašava da za državnu blagajnu nije dobro ostati bez tog novca, smatra da se taj iznos može nadomjestiti na druge načine.
Ipak, ostaje neizvjesno hoće li se država doista odreći stotina milijuna maraka u korist građana. Inicijativu su u Zastupničkom domu podržali svi osim zastupnika SNSD-a, pa konačna sudbina jeftinijeg goriva sada ovisi o Domu naroda, gdje upravo SNSD ima kontrolni paket.
