Nakon nedavnih pregovora, novi krug razgovora o prekidu rata između Rusije i Ukrajine pod pokroviteljstvom SAD-a trebao bi se održati u nedjelju u Abu Dhabiju. Radi se na postizanju sigurnosnog rješenja kako se rat nakon nekog vremena ne bi ponovno obnovio, a sve su glasnija nagađanja kako će se Ukrajina na kraju ipak morati odreći dijela teritorija.
Rusija se u pregovorima očito neće odreći zahtjeva o pretenzijama na teritorij koji je međunarodno-pravno trenutno u sastavu Ukrajine. S druge strane, SAD pod vodstvom Donalda Trumpa nastoji učvrstiti svoju poziciju najdominantnije svjetske sile koja bi u ovom slučaju donijela mir. Sve to Ukrajinu dovodi u tešku poziciju pa se već naveliko nagađa kako će se Kijev morati odreći pokrajina Donbas i Lugansk, ali uz američka sigurnosna jamstva.
Novinar Mate Kovačević smatra kako je u ovom trenutku, bez obzira na sve pritiske, teško i razgovarati, a kamoli pregovarati.
"Jer ako bi se odrekla svog teritorija, Ukrajina bi prekršila samo načelo ne samo suverenosti, nego i međunarodnog poretka koji je još uvijek takav kakav je. Bez obzira što je u jednom stanju stalne vatre, odrekla bi se onoga za što se bori", ističe Kovačević.
Povijesne okolnosti i uloga Zapada
S druge strane, novinar i povjesničar Tomislav Marčinko navodi kako će Ukrajina zbog postizanja mira na kraju morati pristati na bolne kompromise, podsjećajući da su povijesne okolnosti mijenjale granice mnogih država. S povijesnog aspekta podsjeća na primjer poluotoka Krima koji je u proteklih 1000 godina svega 70 godina bio u sastavu Ukrajine, a Rusija ga je prisvojila 2014. godine.
"Na Krimu nikada Ukrajinci nisu bili većina. Dogodilo se to da je, zbog svega što se izdogađalo tamo na Majdanu i revoluciji 2014. godine, Putin napao Ukrajinu, uzeo Krim i nitko živ od svjetskih državnika nije od toga napravio neku veliku frku", podsjeća Marčinko.
Marčinko dodaje kako je politički Zapad ponajveći krivac zašto imamo već skoro četiri godine teški i krvavi rat. Smatra da se poštovao raniji dogovor predsjednika obiju država, mir je mogao biti već odavno postignut.
"Istog trenutka britanski premijer Boris Johnson doletio je u Kijev i rekao 'ne, ne, ne smiješ to napraviti, mi stojimo iza vas kao i cijeli zapadni svijet'. Rusija ne može dobiti ni Krim i tu je krenulo po zlu, a vidimo sada finale. I ono što ja odobravam, ne mogu reći da sam ja 'Trumpist', ali Trump se zaista trudi da završi te svjetske sukobe koje je zatekao", kaže Marčinko.
Prema Kovačevićevom mišljenju, u vrlo nezavidnoj poziciji je i Europa, koja se nije najbolje snašla u ovom sukobu.
"S jedne strane na istoku ima rusku agresiju na Ukrajinu i rat koji ona podupire, bilo da je riječ o moralnim ili političkim stajalištima, financijskim pa i naoružanjem. S druge strane, ima otvoreno pitanje sa Sjedinjenim Američkim Državama, a otvaranje tih pitanja otvara i pitanje samog NATO saveza, njegove opstojnosti i njegove učinkovitosti kao takve", upozorava Kovačević.
Prema tumačenjima pojedinih američkih dužnosnika, postizanje mira se nazire, a kao sporne točke za njegovo uspostavljanje navode se pitanje pokrajine Donbas te kontrola nuklearne elektrane u Zaporožju. Iduća runda intenzivnih pregovora očekuje se na prvi dan veljače.
