Unutar Europskog suda za ljudska prava provest će se interna istraga oko curenja informacija oko presude u predmetu "Kovačević protiv BiH" prije nego što je ona službeno objavljena, potvrđeno je za naš Dnevnik. Također, vrlo izgledno je i kako će se provesti revizija ove presude nakon što to zatraže agenti Vijeća ministara.
Presudu je za Dnevnik RTV HB komentirao i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić.
Da je presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Kovačević" kompromitirana, bilo je jasno i nekoliko dana prije nego što je ona službeno objavljena. Pošto se, iako neslužbeno, o njenom sadržaju već raspravljalo u pojedinim bh. medijima. Za naš Dnevnik je iz suda u Strasbourgu potvrđeno kako se zbog toga provodi interna istraga.
"Sud je presudu objavio 29. kolovoza 2023. godine, kako je i najavio u priopćenju za javnost od 23. kolovoza 2023. godine. Sudu je skrenuta pozornost na činjenicu da su o presudi navodno prije toga raspravljali pojedini mediji u BiH. Ovaj predmet podliježe internoj povjerljivoj istrazi", navedeno je iz suda.
Ljubić, smatra kako je glavni krivac za curenje informacija suda, sudac Faris Vehabović, kojemu je ionako istekao mandat prije dvije i pol godine.
Prema za sada neslužbenim informacijama s kojima raspolaže RTV HB, presuda bi trebala ići u revizorski postupak. A za to je potrebno da barem jedna od tri agenatice BiH za suradnju s Europskim sudom za ljudska prava trebao podnese žalbu. A na temelju tumačenja pravnog stručnjaka Radomira Neškovića, Ljubić podsjeća kako je Ustav svake države izraz prethodnog političkog dogovora državotvornih subjekata i zbog toga je on najviši političko-pravni akt, a ne pravno-politički. Jer politika prethodi pravu kad je riječ o procesu stvaranja države.
Ljubić smatra kako je od predstavnika BiH proteklih godina bolje trebalo upoznati Vijeće Europe oko ustavnog karaktera te naše povijesti. Napominje kako se aktualna vlast obvezala i na izmjene Izbornog zakona, no isto tako izmjene Zakona, kao i svake druge izmjene Ustava moraju se vršiti na temelju uvažavanja prava konstitutivnih naroda kao nositelja Ustava i jedino putem dogovora njihovih legitimnih predstavnika.
Istaknuo je kako mnogi zanemaruju da su političkom dogovoru zaraćenih strana prethodile četiri godine krvavog rata vojska triju etničkih nacija, u kojem je poginulo više od 100 tisuća ljudi, a više od 2 milijuna njih je protjerano.
Nakon čega je potpisan Daytonski sporazum u kojemu je sadržan i Ustav BiH. A mijenjati takav ustav na silu nametanjima izvana je kontraproduktivno po samu državnost BiH.
