Dok se završavaju ključni zakoni poput Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), na dnevni red bi uskoro mogao doći i Izborni zakon, izjavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a, gostujući u Dnevniku Plus RTV Herceg-Bosne koncem prosinca prošle godine.
„Mi idemo na raspravu o Izbornom zakonu jer je neizborna godina, da taj posao završimo te da s te strane nemamo kriza u Bosni i Hercegovini; da hrvatski narod bude zadovoljan, da ima komoditet života u BiH te da ju gradi punim intenzitetom kroz sve institucije u kojima se štite kolektivna prava - od predsjedništva BiH do Doma naroda,“ rekao je Čović.
Politolog Branimir Galić smatra kako su ozbiljni razgovori o izmjenama Izbornog zakona mogući, ali dogovor ostaje upitan bez aktivnijeg angažmana nove američke administracije.
„Ako Trumpova administracija imenuje posebnog izaslanika za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, to će biti jedini pravi znak da će uistinu doći do pravih razgovora. Također, važna je stvar i to kako će proći revizija presude Kovačević pred Europskim sudom za ljudska prava. Ako revizija prođe pozitivno, odnosno ako presuda Kovačević bude oborena, to će onda biti vjetar u leđa legitimnim zahtjevima hrvatskih političkih predstavnika. Ako presuda ostane, to će biti strašan vjetar u leđa unitarističkim zahtjevima,“ izjavio je Galić za RTV Herceg-Bosne.
Dodaje kako bez Stranke demokratske akcije (SDA) neće biti promjena Izbornog zakona jer zajedno s Demokratskom frontom (DF) imaju većinu u Klubu Bošnjaka u Državnom domu naroda te znatan utjecaj u Zastupničkom domu.
„Kada bi imali razgovore o reformi Izbornog zakona, čim bi Trojka uvjetno kazano ‘pristala’ na neko od ponuđenih rješenja, odmah bi se pojavili medijski napisi u službi SDFA grupacije, koji bi govorili o izdaji Bosne, bosanstva i bošnjaštva,“ upozorava Galić.
Politolog Danijel Vidović slaže se kako su političke blokade najveći izazov u postizanju dogovora o Izbornom zakonu.
„Uvijek netko blokira. Vidjeli smo negativno djelovanje međunarodnih predstavnika tako da, kada se uspiju približiti stavovi, kada je nekakav dogovor na domaku, kada javnost nešto očekuje; onda se preko noći nešto promijeni tako da su blokade tu permanentne i uopće ne vidim najavu da će one prestati,“ izjavio je Vidović za RTV HB.
Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prije nekoliko dana u programu RTV HB naglasio je kako su i proeuropski bošnjački političari pod utjecajem populističkih pritisaka, što otežava napredak.
„Bilo je jako puno uvjeravanja dužnosnika da će se stvari pokrenuti kada ode Bakir Izetbegović. Međutim, vidjeli smo da čak i oni proeuropski bošnjački političari su zarobljenici populističke politike pa jednostavno reagiraju na optužbe o izdajnicima. Oni, umjesto da uđu u povijest jer su napravili nešto jako veliko i značajno za stabilnost BiH, krenu pa se vrate natrag,“ izjavio je Skoko.
Jedan od najvećih problema ostaje i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Srpski politički predstavnici inzistiraju na izravnom izboru srpskog člana, dok bošnjački predstavnici odbijaju asimetrična rješenja za Federaciju, zaključuju analitičari. U takvom političkom ozračju dogovor o izmjenama Izbornog zakona čini se malo vjerojatnim.
