Novi sastanak lidera stranaka vladajuće koalicije nije donio konkretne dogovore, ali je približene satove oko zakona koji se moraju usvojiti u Parlamentarnoj skupštini kroz ovaj mjesec kako bi Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Lideri su zbog mogućnosti nove Schmidtove intervencije najavili i rad oko Izbornog zakona, a hoće li im upravo to pitanje biti kamen spoticanja provjerio je naš Goran Kutle.
Lideri pet vladajućih stranaka najavili su usvajanje Zakona o sprječavanju novca i financiranja terorizma, Zakona o sukobu interesa i Zakon o sudovima. Uz postignuto otvaranje pregovora s Frontexom, to bi trebalo biti dovoljno da BiH u ožujku dobije zeleno svijetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom. No, zbog pritiska Visokog predstavnika oko tehničkih izmjena Izbornog zakona, najavljen je rad i oko ovog zakona kako Schmidt isti ne bi nametao, a uz to hrvatska strana traži da se konačno riješi i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
Prema mogućem dogovoru oko Izbornog zakona i načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva vrlo skeptičan je i profesor Jakov Žižić, i to iz dva razloga. Jedan su presude Europskog suda za ljudska prava, a drugi utjecaj Međunarodne zajednice preko OHR-a i Veleposlanstva SAD-a
Vladajući imaju potrebnu većinu za usvajanje izbornog zakona u oba doma državnog parlamenta. Međutim blok SDA i DF-a ima četiri izaslanika u bošnjačkom klubu u Domu naroda što im je dovoljno za rušenje kvoruma.
"A takve opstrukcije se čine vrlo izvjesnima ako se oko Izbornog zakona bude diralo pitanje hrvatskog člana Predsjedništva", navodi politolog Mikulić u izjavi za RTV HB.
Iako bi bila kakva intervencija Visokog predstavnika u ovom trenutku bila kontraproduktivna na europskom putu BiH, profesor Žižić smatra kako je vrlo izgledno kako će do nje na kraju i doći, ali samo po točkama izbornog integriteta. Dok s druge strane bošnjačka pozicija i opozicija nisu spremne za bilo kakav kompromis.
Sigurno je kako u Europskoj uniji postoji interes za otvaranjem pregovora s BiH, zbog čega je došlo do određene fleksibilnosti u zahtjevima. Ipak, domaći lideri očekuju kako će u ožujku uz zeleno svijetlo za otvaranje pregovore dobiti i konkretan datuma početka pregovora. Ako bude tako, to bi trebao biti poticaj da se nastavi razgovarati i o reformi Ustavnog suda, ali i Izbornog zakona.
