Nakon negativne američke reakcije prema sudu, 24 zemlje Europske unije su potpisale i pružile mu potporu. Među njima i Hrvatska kao i još sedamdesetak država svijeta. Ako gledamo kartu svijeta, trenutno nijedna veća svjetska sila nije stranka Rimskog statuta tj. ne spada pod njegu nadležnost.
Starešina ovu temu prati godinama te smatra da Hrvatska nije trebala dati svoj potpis i time poslati poruku i ranijem nedosljednom radu nekadašnjeg Suda za bivšu Jugoslaviju.
Odvjetnica s dugogodišnjim iskustvom pa i međunarodnim ipak drži da Međunarodni sud ima mjesta u svjetskom poretku, barem kroz nadležnost u državama potpisnicama te kroz ostale uhidbene naloge i istrage koje će prikupljati informacije.
Rimski statut na kojemu se temelji Sud ugrađen je u Hrvatski pravni sustav još od 2001. godine kroz zakon koji je usvojen u Saboru koji određuje odnos prema tome Sudu.
Zagovornici ideje univerzalnoga i učinkovitoga međunarodnog kaznenoga prava kroz ovakav UN-ov sud, upozoravaju da su u postupku donošenja Statuta učinjeni kompromisi državama koje su tu ideju uzimale s rezervom. Također, neujednačena pravna praksa je dodatno narušila povjerenje u njegov rad.
Više u prilogu:
