Tijekom jučerašnjeg službenog posjeta BiH predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je s najvišim političkim dužnosnicima u zemlji i predstavila im novi plan za ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana.
Iako se u domaćoj javnosti nagađalo kako bi njezin posjet mogao kao jednu od tema donijeti i otvaranje pregovara o pristupanju Uniji, to se ipak nije dogodilo. Analizirali smo je li ovaj posjet mogao donijeti i nešto više za našu zemlju te je li europski put BiH u zastoju.
Posjet von der Leyen BiH bio je u sklopu ukupne posjete zemljama Zapadnog Balkana, a ona je tijekom predstavljanja plana za gospodarski rast ovih zemlja istaknula važnost regionalnog povezivanja te uvezivanja na jedinstveno europsko tržište. Ipak, izostalo je ono što su mnogi očekivali, a to su poruke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, navodi politolog Ivan Kraljević.
Puno više od posjeta von der Leyen očekivao je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, ali ne zbog rada domaćih vlasti, nego zbog aktualnih geopolitičkih okolnosti. Smatra kako bi BiH kao složena i podijeljena zemlja trebala biti važnija za EU u odnosu na ostale zemlje u okruženju.
Cvitanović naglašava kako je ponovno odgovornost prebačena na domaće političare, što bi moglo biti problematično zbog izrazito suprotstavljenih stavova oko ključnih političkih pitanja. Očekuje kako će od predviđenih sredstava iz fondova za regiju barem trećina pripasti BiH, dok najavljeno produbljivanje gospodarske suradnje po njemu samo po sebi ne donosi ništa konkretno.
Kraljević navodi kako je Europska unija kao akter u međunarodnim odnosima na vrlo niskoj razini. A prema BiH i zemljama u okruženju nije konkretizirala svoj politički plan, nego često upućuje deklarativnu podršku kroz uobičajene floskule. A to kao potencijalnu opasnost donosi i jačanje antieuropskih politika.
A postoji li uistinu obostrana opredijeljenost za otkočenje europskog puta BiH doznat ćemo do kraja godine. Konkretniji iskoraci očekuju se i od domaćih vlasti, ali i od birokracije Europske unije.
