Dosta reakcija izazvala je Bošnjačka deklaracija koju su prošli tjedan potpisali istaknuti bošnjački dužnosnici iz političkog, vjerskog i društvenog života. Deklaracija se odnosi na osudu islamofobije te lažnih narativa prema Bošnjacima u BiH. No, kada je u pitanju mogućnost dijaloga s Hrvatima i Srbima, hrvatski politički dužnosnici sumnjaju u iskrenost potpisnika deklaracije kao i dijela njezinog sadržaja.
Predsjednik HRS-a i zastupnik u zastupničkom domu Parlamenta Federacije ističe kako je svako okupljanje i deklaracija legitiman alat, ali sam sadržaj bošnjačke deklaracije donosi dogmatsku poziciju prema njihovim političkim ciljevima. A ta ista politika koristi postojeću pojavu islamofobije u svijetu kao vlastiti propagandni materijal.
"Ta deklaracija odiše licemjernošću, odiše nekonzistentnošću i služi 'in primis' za promociju te unitarističke politike, a kontekstu Bosne i Hercegovine znamo što znači ta unitaristička politika. Znači nametanje bošnjačkog narativa na štetu ostalih i drugih, primarno hrvatskog naroda budući da su, kako su i sami priznali, 'halali'Republiku Srpsku i gledaju što mogu uzeti u Federaciji BiH", istaknuo je Raguž.
S druge strane HDZ-ov izaslanik u federalnom Domu naroda Damir Džeba navodi kako se bošnjačka politika sada jasno odredila i da im građanska politika potpuno propada. Potpisnici su okupljeni na inicijativu dvojice vjerskih lidera koji često ulaze u političku sferu, a među njima ima i dosta aktera koji su na izravan ili neizravan način sudjelovali u nametanju Željka Komšića prema Hrvatima.
"Ono što je dobro je da su se potpuno odrekli od lažne građanske priče i politike, jer jednostavno imali smo do sad su unitarizam i centralizam bili zamotani u građanski koncept i oni su najveći gubitnici te priče. Što se tiče vjerodostojnosti i iskrenosti možemo govoriti o govoru mržnje koji se spominje u izjavim, a potpisnik te izjave je jedan Zukan Helez, koji je jedan notorni političar u kontekstu obraćanja s drugim političarima. Ne obraća se s njima u smislu argmuentacije i stava nego ide s njima 'ad hominem'vrijeđajući ih na najogavniji način koristeći i potičući tu mržnju", objasnio je Džeba.
Prema riječima naših sugovornika iskrenost deklaracije je vrlo upitna jer se navodi i teza kako se na teritoriju koji je kontrolirala Armija BiH nisu rušili vjerski objekti ili se negiraju ili umanjuju ratni zločini. Što primjerice opovrgavaju podaci katoličke crkve o 294 srušena vjerska objekta, kao i ubojstvo dva franjevaca na pragu samostana u Fojnici ili mnogi nekažnjeni zločini i tisuće protjeranih ljudi. Na taj način teško se može uspostaviti iskren dijalog s Hrvatima i Srbima.
"Sam sadržaj deklaracije zatvara vrata svakom dijalogu jer etiketira svakog onoga koji misli drugačije kao organizatora nekog budućeg potencijalnog genocida, a oni su kako kažu usmjereni dijalogu i tim nekim univerzalističkim vrijednostima. Sama deklaracija zatvara vrata tom dijalogu, ali ruku na srce potpisali su je uvijek isti pripadnici te bošnjačke političke elite koji ne predstavljaju mišljenje bošnjačkog naroda, tj. ono tiho mišljenje", kaže Raguž.
"Ako želite izbjeći priču o sukobu civilizacija, ako želite izbjeći priču o sukobu religija u BiH, onda ne biste baš trebali koristiti religijsku simboliku od 33 potpisnika. Jer ono što ste htjeli učiniti kroz termini univerzalnosti izgubljeno je u broju 33 koji ima specifično značenje te šalje jednu drugačiju poruku", dodaje Džeba.
Podsjetimo, bošnjačku deklaraciju o osudi islamofobije i lažnih narativa prema Bošnjacima BiH potpisale su 33 istaknute osobe iz bošnjačkog političkog, vjerskog, kulturnog i akademskog života u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na inicijativu Islamske zajednice u BiH, Bošnjačke zajednica kultura, humanitarne organizacije Merhamet te Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
