Prednosti za malu zemlju, ali i visoko euriziranu poput Hrvatske, gdje je značajan broj građana štedio u eurima, su velike. Iz Hrvatske narodne banke navode kako je uvođenjem eura uklonjen dotadašnji valutni rizik, a efekt se odrazio i na relativne kamatne stope, pri čemu se građani Hrvatske danas mogu zadužiti po istim kamatnim stopama kao i Nijemci. A čini se da je najvažnije od svega što zemlja postaje otpornija na globalne krize. No, što bi euro donio Bosni i Hercegovini, čija je konvertibilna marka fiksnim tečajem već vezana uz euro?
"Rekla bi za zemlju poput Bosne i Hercegovine, prije svega vrlo velike su koristi od samog ulaska u Europsku uniju. A onda kasnije jednog dana u EU treba naravno raditi i na uvođenju eura kao svoje valute jer se preko eura tek mogu osjetiti sve prednosti u Europskoj uniji", kazala je Sandra Švaljek.
"Zemlje koje su vrlo visoko eurizirane, a BiH je jedna od njih, Hrvatska je isto tako bila jedna od tih zemalja, način na koji se zemlja može izbaviti iz tog problema eurizacije je isključivo ako jednog dana uvede euro. Tada sve te ranjivosti koje eurizacija nosi sa sobom na gospodarstvo nestaju", govori Michael Faulend.
Prema projekcijama hrvatsko gospodarstvo će rasti za oko 3 % godišnje, što je brže od prosjeka EU, a tome su značajno pridonijeli europski fondovi, a dijelom i euro jer je hrvatskim poduzetnicima sada lakše poslovati na tržištu EU. No, i dalje je glavni izazov podizanje standarda građana.
"Ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme koja je bila potrebita kako bi se euro i uveo, a naravno i kako bi Hrvatska ušla u EU još prije toga, su uspostavili gospodarske stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i održiv", dodaje Faulend.
"Mi smo i dalje svjedoci iseljavanja ljudi iz Hrvatske, a jedini pravi recept da se smanji taj pritisak iseljavanja je daljnje povećanje životnoga standarda. U tom dijelu svakako će za vlasti u Hrvatskoj i dalje biti provedba brojnih reformi. Dio njih se provodi u okviru Plana za oporavak i otpornost, vidimo određene rezultate, ali u idućim godinama ćemo tek bolje moći spoznati koliko su doista te reforme bile uspješne", mišljenja je dr. sc. Jakša Puljiz.
Puno polemika se u Hrvatskoj vodilo oko poskupljenja prilikom uvođenja eura. No, Hrvatska je ušla u eurozonu prilikom velike globalne inflacije, ali službeni podaci govore da euro sam po sebi nije značajno utjecao na rast cijena u trgovini.
"Sama činjenica da smo uveli euro nije bitno dodatno ubrzala inflaciju i sva naša istraživanja kao i istraživanja potpuno neovisnih institucija i Eurostata i Europske središnje banke pokazala su da jednokratni cijenovni učinak uvođenja eura bio vrlo nizak na razini između 0,2 % i 0,4%", objašnjava nam Švaljek.
"Neke cijene jesu reagirale više, a neke nisu reagirale. Ono što smo mi detektirali je da se u uslužnom sektoru primijetio jedan manji pomak cijena i ljudi su naravno pod dojmom toga", dodaje Faulend.
Iako je prosječnom hrvatskom građaninu bilo teško raspoznati je li nešto poskupjelo zbog globalne inflacije ili zbog uvođenja eura, zbog nižeg standarda visoke cijene su Hrvatima veće opeterećenje nego onom razvijenijem dijelu Unije. Ipak, građani se polako navikavaju na novu valutu svjesni da više nema kuna koje su imale i povijesni značaj.
