Nedostatak radne snage na tržištu u Bosni i Hercegovini nije novost. Prema ranijim službenim procjenama navodi se kako Federaciji BiH nedostaje oko 20.000 radnika, a u Republici Srspkoj oko 10.000 radnika različitih zanimanja. Kao jedno od rješenja nameće se uvoz radne snage iz inozemstva uz lakše dobivanje radne dozvole, no, to donosi i pitanje hoće li BiH postati zemlja stranaca.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izaći će s prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, sve zbog nedostatka radne snage na zahtjev poslodavaca. Cilj je pronaći radnike za deficitarna zanimanja, ali i smanjenje utjecaja "sive ekonomije" te olakšavanje procedure oko dobivanja radne dozvole.
Poslodavci navode kako je nedostatak radne snage posljedica nepovoljnog poslovnog okruženja, od primjerice neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada do velikih nameta zbog plaće u realnom sektoru ne mogu rasti.
Domaća proizvodnja za daljnji iskorak i razvoj treba više ljudskih resursa, koji su se uvelike smanjili zbog posljedica kontinuirnog iseljavanja. Stoga ekonomski stručnjaci i poslodavci napominju kako treba poduzeti sve kako se postojeće mlado i radno sposobno stanovništvo zadržalo.
Uz sve potrebne napore za zadržavanje ljudi uz pronatelitetnu politiku, povoljnije uvjete rada te bolju poslovnu klimu, određeni postotak uvoza radnika iz inozemstva opet se nameće kao neminovnost kako kod nas tako i u susjednim zemljama. Ipak, poslodavci napominju kako im nipošto nije cilj da BiH postane zemlja stranaca.
Za mogući nedostatak radne snage jedno od rješenja može biti i dijaspora, koju više ne treba tretirati kao beskonačnog donatora, nego kao moguće investitore i radnike. No, prije toga nužno je osigurati stabilno političko i ekonomsko okruženje koje bi ljude iz dijaspore sva tri naroda moglo privući natrag, a to je bez sumnje najteži zadatak.
