Potez članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića da upute prijedlog Proračuna državnih institucija u parlamentarnu proceduru bez suglasnosti ključnih institucija, pokazao se vrlo neuspješnim i nije dobio parlamentarnu potporu. U samom prijedlogu pronađeno je više spornih amandmana spornih s političke strane, ali ni po ocjeni ekonomista prijedlog proračuna nije bio kvalitetno razrađen, a kako proračun nije usvojen BiH ostaje bez mogućnosti korištenja novih razvojnih projekata do daljnjega.
Već uoči sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine bilo je jasno kako će prijedlog Proračuna koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH na temelju glasova Komšića i Bećirovića teško dobiti podršku. S političke strane i vlast i oporba iz Republike Srpske zamjeraju povećanje pojedinih stavki, posebno za oblast kulture. I jednako tako se može pretpostaviti da ako nakon dorade Predsjedništva sporne stavke ostanu u idućem prijedlogu Proračuna, isti ponovno neće dobiti podršku iz Republike Srpske.
"Ne vidim da bi itko politički normalan, ako mogu upotrijebiti taj izraz, tko dolazi iz Republike Srpske je spreman pristati da Zukan Helez dodatno kupuje naoružanje za vojsku ili da mi plaćamo neustavne institucije kulture. Ako netko od parlamentara da povijest srpskog naroda trebaju pisati Bošnjaci, onda trebaju glasovati da neustavne institucije kulture dobivaju 8 milijuna iz proračuna", Kazao je ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić.
S ekonomske strane problematično je što se predlaže povećanje određenih stavki, bez jasnog obrazloženja iz kojih prihoda će se ta sredstva koristiti.
"Predlaže se povećanje stavki, posebno što se tiče potrošnje u ministarstvu obrane, te povećanje minimalnih plaća po nekim državnim institucijama koje se odavno najavljuje, ali očito je sporno budući da određene stavke proračuna nisu usuglašene. Pojedini glasovi govore da analitički dio samog proračuna nije dobro razrađen i nije dobro definiran. Nisu jasni prihodi iz kojih će se financirati određena povećanja u proračunu", objašnjava Marić.
S obzirom na to da je proračun uz ekonomski i politički najvažniji dokument jedne države, on se mora temeljito usuglasiti što ovaj put nije bio slučaj. Ministarstvo financija i Predsjedništvo BiH skoro da nemaju nikakvu komunikaciju, a upitno je, je li bilo prave komunikacije s ostalim institucijama.
"Na kraju prošle godine su trebali dobiti plan proračuna za ovu godinu i tada se sve institucije očituju o svojim potrebama. A isto tako viša razina ministarstva financija može definirati koji su očekivani priljevi novca i kako će se puniti sam proračun. Onda se razrađuje detaljna analitika potrošnje. Čuli smo da proračun nije dobro pripremljen, ali definitivno se to može popraviti i to vrlo brzo, ako postoji politička volja", kaže Marić.
No, po svemu sudeći razina zajedničkih državnih institucija nastavlja se financirati odlukama o privremenom financiranju, što dugoročno donosi štetu. Jer u praksi to znači da se mogu samo isplaćivati plaće po starim koeficijentima te kreditne obveze koje država ima, ali otpada svaka mogućnost novih zaduženja ili projekata.
