Je li BiH pred raspadom ili je aktualna kriza šansa za izgradnju uistinu stabilne i prosperitetne države, večeras je u emisiji "Fokus" RTV Herceg-Bosne s urednikom i voditeljem Juricom Gudeljom analizirao s ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ujedno predsjednik stranke Narod i pravda.
BiH nije pred raspadom, ali su izazovi veliki
Odgovarajući na pitanje iz uvoda, Konaković je istaknuo da državna nije pred raspadom te da bi bilo dobro da su se ove stvari dogodile i ranije kako bi se potpuno „osvijetlila politička scena“ nazvavši rukovodstvo Republike Srpske počiniteljima teških kaznenih djela.
-Ono što već dugo znamo je da od nekih aktera ovakva ponašanja traju dva desetljeća, a sada se pokazuje koliko su to destruktivni faktori. Pokazuje se i da postoje konstruktivne snage te da institucije imaju snagu oduprijeti se izazovima. Uvjeren sam da će BiH izaći iz ovih izazova još jača, istaknuo je Konaković.
Odgovarajući na pitanje je li trenutačno mir u BiH ugrožen te tko ga ugrožava, Konaković je kazao da se trenutačno događa udar na Daytonski mirovni sporazum od strane Milorada Dodika i SNSD-a kojega je nazvao najbogatijim političarem na području Zapadnog Balkana.
-Spreman je čak i izazvati takvu vrstu konflikta kako netko ne bi došao i istražio poslovanje njemu bliskih firmi. Sužen mu je prostor i trenutačno izgleda kao neki meksički kartel kojemu se ne može prići, kazao je Konaković ustvrdivši da će Dodik doći pred institucije BiH ili će pak vječno biti bjegunac, vjerojatno u Rusiji.
Osvrćući se na upit može li se sve svoditi na Dodika jer je Naroda skupština RS usvojila zakone, a nije ih Dodik nametnuo, Konaković je kazao da predsjednik RS provodi tiraniju nad zastupnicima u NSRS.
-Daleko od toga da je Dodik jedini problem u BiH. Ovdje postoje političke elite kojima ovakva tenzija odgovara i koja hrani njihovo glasačko tijelo. Dodik je nepovratno prešao crvenu liniju; prijeti da će uhititi visokog predstavnika, mišljenja je Konaković.
Dodao je da je najgore od svega tortura koju, kako kaže, Dodik provodi nad srpskim narodom u BiH. Šef bh. diplomacije kaže i da su zakoni o specijalnim tužiteljstvima kojima bi Dodik progonio one koji ne glasuju „onako kako on kaže“, najbolji pokazatelj načina na koji predsjednik SNSD-a dolazi do većine u NSRS.
Komentirajući djelovanje srpske oporbe, Konaković je kazao da je iznenađen njihovom „hrabrošću i zrelošću“ te da nije očekivao da će se oni snažno suprotstaviti Dodikovim „suludim secesionističkim idejama“.
„Bez europskog puta nema opstanka mladih u BiH i tu je oporba iz RS vrlo izravna i proeuropski orijentirana. Vidim da im je teško sada i najgore od svega je to što sam vidio da Stevandić želi 'pobiti cijelu oporbu'“, rekao je Konaković.
Također, Konaković na mogući odlazak većeg broja Srba iz institucija na državnoj razini kaže da će one nastaviti raditi neometano.
Dodik i politika destabilizacije pod ruskim utjecajem
Konaković je u Fokusu RTV Herceg-Bosne iznio tezu i da je Dodik svoje secesionističke aktivnosti intenzivirao nakon što je BiH iz Bruxellesa dobila uvjetno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
„On je iz Moskve dobio naredbu da zaustavi europski put BiH te se od tada ponaša skandalozno. Izložio je sebe, Viškovića i Stevandića tjeralicama te neće moći otići ni preko granice“, rekao je Konaković.
BiH je zemlja u kojoj problemi nisu od jučer. Imamo suprotstavljene politike, podijeljena društva kroz zadnjih dvadeset i pet godina te predstavnike međunarodne zajednice koji nameću političke odluke. Govoreći o temeljnim i suštinskim uzrocima političke krize u BIH, Konaković je istaknuo da u novom preslagivanju geopolitičkih odnosa Rusija želi destabilizirati područje Zapadnog Balkana.
-Tu nema nekog ekonomskog interesa. Rusija želi pokazati svijetu da može praviti probleme u nekim dijelovima koji su bitni. Šalje poruku SAD-u i Europskoj uniji. To vrlo uspješno radi; destabilizira jednu regiju. Potpuno sam uvjeren da je to suštinski razlog ovakvih Dodikovih odluka, rekao je Konaković.
Uloga međunarodne zajednice i visokog predstavnika
Govoreći o ulozi visokih predstavnika te međunarodne zajednice u generiranju aktualne krize u BiH, Konaković je kazao da je ulogu visokog predstavnika najbolje opisao glavni tajnik NATO-a Mark Rutte koji je kazao da se neće primijetiti djelovanje visokih predstavnika ako političari u BiH rade svoj posao.
-Visoki predstavnici su tu da deblokiraju procese, kada ih mi blokiramo. Bio bih sretan da visoki predstavnik jednoga dana ne bude u BiH, da u Ustavnom sudu BiH ne sjede međunarodni suci, da imamo potpuni domaći faktor koji odlučuje o svojoj budućnosti. Mislim da to nije realno sve dok imamo Dodika i još neke političare, rekao je Konaković i podsjetio na kriterije 5 +2 za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Odgovarajući na upit o Dodikovom legitimitetu unutar srpskog naroda koji je on dobio na prošlim općim izborima. Konaković je kazao da se on ne može zanemariti, ali da birači nisu ti koji dominantno odlučuju o pobjedniku, nego su to, kako kaže, brojači.
Može li doći do razgovora s Dodikom?
Međutim, predstavnici SNSD-a pozivaju u ovoj političkoj krizi na dijalog te kažu da je dijalog utkan u Ustav BiH. Upitan može li ipak doći do razgovora s predstavnicima SNSD-a o budućnosti BiH, Konaković je rezolutno kazao da u trenutačnim okolnostima nema mogućnosti razgovora jer je Dodik prvostupanjski na šest godina „sklonjen iz političkog života“.
„Pozivam Dodika da bude principijelan te da se ne žali Sudu BiH. Što ćeš se žaliti sudu kojega ne priznaješ? U Americi se kaže da se s teroristima ne pregovara, a Dodik je uistinu postao terorist jer terorizira Srbe u RS i Bosnu i Hercegovinu u cjelini“, kazao je Konaković dodajući da bi se već sutra sastao s predstavnicima SNSD-a koji, kako kaže, ne sudjeluju u ovom „udaru“.
– Oni imaju svoje parlamentarne snage koje sudjeluju u radu parlamenata. To ne negiram, ali s Miloradom Dodikom nikada više nećemo sjesti, rekao je Konaković.
Vodi li se protiv Dodika politički motiviran proces?
Osvrćući se na tvrdnju Dodika i velikog dijela srpske javnosti da se protiv Dodika na Sudu BiH vodio politički motiviran proces, Konaković je upitao zašto se Dodik onda uopće pojavljivao pred tim istim sudom.
-Zašto se onda odazvao pozivu suda, zašto je dolazio na sud i masno platio sve te odvjetnike ako je to politički montiran proces. Kada prođete kroz cijeli proces i kada niste zadovoljni presudom, ne znam što mu može biti argument o političkom progonu, rekao je Konaković.
Kakva će biti američka politika prema BIH?
Povučen je zahtjev za imenovanje Douglasa Jonesa američkim veleposlanikom u BIH. Upitan o budućnosti američke politike koja igra ključnu ulogu u BiH još od potpisivanja Daytonskog mirovnog ugovora, Konaković je kazao da se geopolitički odnosi u svijetu mijenjaju te da američka administracija neće biti toliko fokusirana, ali će biti veoma prisutna.
-Dodik oko sebe očito ima klaunove-savjetnike koji očito ništa ne znaju o vanjskoj politici i koji su ga uvjerili da će sada Orban biti glavni političar u EU te da zbog toga ima prostor za secesiju, rekao je Konaković.
Gost Fokusa kazao je i da BiH nije u vrhu prioriteta američke vanjske politike te da se još ne zna tko će biti novi američki veleposlanik u BIH.
-Naravno, i mi lobiramo. Koristimo otvorene kanale. Puno Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Americi imaju jako dobre veze sa strateški važnim američkim partnerima koji u naše ime zagovaraju. U toj vanjskopolitičkoj utakmici bit će neki epilog. Ako Dodik uspije promijeniti američki stav o BiH star 30 godina, od Daytona do danas, ako Amerika kaže Rusiji uzmite taj dio – ne samo BiH nego i Zapadni Balkan kao sferu svog interesa, onda je on moćan. Ako ne uspije, onda je on obični sitni prevarant. Ja mislim da je on ovo drugo, istaknuo je Konaković.
Rekonstrukcija vlasti?
Trenutačno se čini da od funkcioniranja parlamentarne većine na državnoj razini nema ništa, a kao posljedicu toga imamo i zastoj na europskom putu BiH. Konaković je kazao da je na tom planu ponudio neka rješenja „znajući prije drugih što Dodik radi i koja će mu rješenja biti“.
„Zato smo i predložili da se SNSD i izbaci iz državne koalicije te da na njihovo mjesto dođe proeuropska oporba koja rješava probleme. Zahvaljujući oporbi iz RS usvojili smo dva europska zakona. Na kraju je SNSD glasovao na Domu naroda za te zakone ali nam nije trebao jer smo i bez njih imali osam ruku; Trojka, HDZ BiH i oporba iz RS“, kazao je Konaković i ustvrdio da je Dodik dva puta u zadnjih mjesec dana kazao da RS, dok je on na njenom čelu, neće dopustiti da BiH uđe u EU.
Konaković je mišljenja i da „SNSD ne poštuje napore vrijedne predsjedateljice Vijeća ministara BIH, Borjane Krišto“ jer se predstavnici te stranke nisu pojavili na sjednici Vijeća ministara. Rekao je da za takvu situaciju postoji rješenje kroz rekonstrukciju vlasti na državnoj razini kroz zamjenjivanje SNSD-a oporbom iz RS, ali da je za to ključna podrška HDZ-a BIH. Predsjednik NiP-a kaže da bi u tom slučaju održavanje međuvladine konferencije moglo biti u lipnju na kojoj bi BiH dobila datum početka pregovora s EU.
Ne postoji "niti jedna većina za reformu Izbornog zakona"
Na novinarsko pitanje bi li ta nova većina o kojoj govori bila sposobna provesti reformu Izbornog zakona BiH, da se provedu sve presude domaćih i međunarodnih sudova na način da jedan narod drugom narodu ne bira i nameće političke predstavnike, a što Hrvate posebno zanima i što oni očekuju – Konaković je kazao da za takvo nešto nije sposobna niti jedna „većina“.
„Očigledno niti jedna većina na državnoj razini nije sposobna izvesti taj proces do kraja jer taj proces podrazumijeva ustavne reforme. Dosadašnje većine to nisu mogle. Ono što je razlika je da smo mi kao oporba sudjelovali na neumskim pregovorima koji su i dalje moje veliko razočarenje. Treba razmišljati o vraćanju na neumske postavke. Tamo smo došli do rješenja koja nikoga ne čini potpuno zadovoljnim i sretnim, ali drastično popravljaju stanje u BiH“, rekao je Konaković.
"I dalje isto mislim"
Gost Fokusa kazao je da je on govorio da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH. Podsjetio je da su prije njega to govorili i Haris Silajdžić, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić te reis Husein Kavazović.
-Svi su govorili, ali se samo meni zamjeralo zbog mašinerije palog režima. Ja se s time lagano nosim i naravno da i dalje isto mislim, rekao je Konaković.
Naglasio je Konaković i da se Edin Forto, predsjednik Naše stranke (koja je dio probošnjačkog bloka Trojka) ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH jer se nacionalno ne izjašnjava i pripada u skupinu građana koji se svrstavaju u Ostale.
„Ćamil Duraković (bošnjački potpredsjednik RS, nap. a RTV HB) ili Hrvati iz RS ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo zemlje u kojoj žive. Isto tako je sa Srbima u FBIH. Ni Kojović (Predrag, dužnosnik Naše stranke) i Magazinović (Saša, dužnosnik SDP-a) ni neki drugi...“, rekao je Konaković.
Rješavati problem u cjelini
Konaković smatra da se ne može govoriti o samo „jednom dijelu problema“.
„Moramo se potruditi i stvoriti ambijent da se ovo pitanje u cjelini rješava. Bili smo vrlo blizu elektorskog modela koji ne bi označavao preustroj teritorija, 'treće entitete', odvajanje RS-a... Bili smo blizu implementacije presuda na način da se brišu etnički prefiksi, da se kaže 'dva iz FBiH i jan iz RS'. Čak smo dogovorili u Neumu da se na državnoj razini brišu etnički prefiksi u Domu naroda“, rekao je Konaković.
Spreman je, kaže, razgovarati u svakom trenutku o rješenjima.
„Ali, nemoguće je da sjednemo i kažemo 'u redu ljudi, tražimo rješenje za predstavnika Hrvata u Predsjedništvu'. Ali, moramo riješiti najveću diskriminaciju u Europi, možda čak u svijetu; da građani jedne zemlje ne mogu biti kandidati za neke pozicije zbog geografije, CIPS-a ili područja na kojem žive“, rekao je Konaković.
U Daytonu nije bila intencija da bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva
Na konkretno pitanje o tome koliki bi problem nastao ako Bošnjaci instrumentom brojčane nadmoći ponovno Hrvatima nametnu člana Predsjedništva BiH te da se te stvari, bez obzira na sve, moraju rješavati, Konaković je kazao da je on netko tko nastoji naći pravu mjeru između „etničkog i građanskog“.
-Veoma sam bio zainteresiran za procese u Hrvatskoj, a da ne prejudiciram ili da se miješam; za položaj Bošnjaka, za brisanje problema koje tamo imamo. Isto tako se i u Crnoj Gori Bošnjaci razvrstavaju u četiri skupine pa smo tako uskraćeni za neka prava. Tako da ja razumijem zainteresiranost i Hrvatske i Hrvata u BiH oko tog pitanja. Ja na isti način gledam na probleme u Sandžaku ili Hrvatskoj koji bošnjački narod ima. Tako da i zbog toga razumijem potrebu da se taj problem riješi. Slušao sam lidere od Alije Izetbegovića i Harisa Silajdžića koji potvrđuju da to nije bila intencija u Daytonu. Dakle, pravno gledano i ustavno to je legalno jer bi to do sada netko osporio, rekao je Konaković i dodao da to pitanje treba rješavati.
Po njemu je problem i to što najveće stranke Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima smatraju samo one koji pripadaju tim političkim opcijama.
„Ne možete reći da Danijela Kristić iz mog NiP-a nije Hrvatica ili da ne pripada katoličkoj vjeroispovijesti. Moramo se pomiriti s činjenicom da Bošnjaci trebaju živjeti u Širokom Brijegu, da trebaju živjeti u Livnu; da Hrvati normalno žive u Tuzli, Sarajevu, Bihaću... Treba se brinuti i o tim Hrvatima, a ne koncentrirati ljude isključivo na jednoj geografiji“, rekao je Konaković.
"Dodik će vjerojatno morati pobjeći"
Zaključno, Konaković je u kontekstu mogućeg uhićenja Milorada Dodika kazao da je sretan zbog činjenice da policijske agencije u BiH vode profesionalci.
-Dodik ima dva izlaza. Jedan je da bude izveden pred lice pravde. Ako je čist i ako nije učinio ništa neka bude oslobođen. Ako jeste, neka ide u zatvor. Drugi je da će biti bjegunac. Dodik će u jednom trenutku vjerojatno morati pobjeći iz BiH; Stevandić i Višković također, rekao je Konaković.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
