U novom izdanju političkog magazina Fokus Radiotelevizije Herceg-Bosne, urednika i voditelja Jurice Gudelja, gostovali su Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i profesor Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji se javio iz Praga.
Tema emisije bila je ključna za budućnost Bosne i Hercegovine: može li zemlja prevladati političku krizu i krenuti putem stabilnosti i europskih integracija ili je pred njom rizik daljnje podjele?
BiH kao „tužna priča“
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je Sjevernu Makedoniju nazvala „tužnom pričom“ zbog zastoja u pregovorima s EU, no slične ocjene mogu se primijeniti i na BiH. Prema Kožulu, BiH je na europskom putu „na ledu“ zbog unutarnjih političkih svađa i krize, ali i zbog nedostatka fokusa EU-a, koja je trenutno zaokupljena vlastitim izazovima. „Politički procesi u BiH bave se svime osim europskim putem“, istaknuo je Kožul, dodavši da odgovornost dijelom leži i na EU-u.
Žižić je pak naglasio da situacija u BiH, iako teška, nije beznadna s obzirom na složenu povijest zemlje. Ipak, upozorio je na prevelika očekivanja od opozicije u Republici Srpskoj, koju međunarodna zajednica vidi kao potencijalnog pokretača promjena. „Nisam siguran da bi uključivanje opozicije iz RS-a automatski riješilo probleme“, rekao je Žižić, podsjetivši na sličan entuzijazam prema Miloradu Dodiku prije 20 godina, koji nije donio očekivane rezultate.
Uloga OHR-a i međunarodne zajednice
Oba gosta kritizirala su ulogu međunarodne zajednice, posebice Ureda visokog predstavnika (OHR).
Kožul je istaknuo da su potezi visokih predstavnika često izazivali krize, a Žižić je otišao korak dalje, upozorivši da trenutačni visoki predstavnik Christian Schmidt svojim odlukama, poput suspenzije sudskog preispitivanja, ugrožava demokratske principe trodiobe vlasti. „Kako država s institucijom iznad zakonodavne, izvršne i sudske vlasti može biti spremna za EU?“, upitao je Žižić.
Izborni zakon i legitimno predstavljanje
Jedna od ključnih tema emisije bila je izmjena Izbornog zakona, koja bi osigurala legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, posebice Hrvata. Kožul je naglasio da je izmjena zakona nužna za stabilizaciju BiH, jer trenutačni sustav omogućava da jedan narod bira predstavnike drugome, što potkopava povjerenje. „BiH neće biti stabilna bez izmjena Izbornog zakona“, rekao je, dodavši da bošnjačka politička scena trenutačno odbija razgovore o toj temi.
Žižić je bio skeptičan prema mogućnosti kompromisa, ističući da bošnjačke stranke dosljedno zagovaraju većinsku demokraciju i unitarno uređenje, što isključuje ravnopravnost Hrvata i Srba.
„Bošnjačka strana neće lako dopustiti da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva“, rekao je, spomenuvši moguću kandidaturu Zlatka Miletića kao nasljednika Željka Komšića, što bi dodatno zakompliciralo odnose.
Sigurnosne prijetnje i ratna retorika
Emisiju je obilježila i rasprava o sigurnosnoj situaciji u BiH, posebice nakon kontroverznih izjava bošnjačkih političara. Kožul je oštro osudio izjavu ministra obrane Zukana Heleza o mogućem angažmanu turskih zrakoplova za gađanje meta u BiH, nazvavši je „bez pokrića“ i „opasnom“. „Takve izjave su zapaljive i ne smijemo ih ignorirati“, rekao je, upozorivši na pogoršanje sigurnosne situacije zbog militarističkog jezika.
Žižić je dodao da su takve izjave dio političke strategije za mobilizaciju bošnjačkih birača, ali da su izrazito opasne u duboko podijeljenom društvu. „Dovoljna je jedna žrtva da se pokrene domino efekt nasilja“, upozorio je, pozivajući na opreznost i odgovornost političara.
Federalizacija kao rješenje?
Na kraju emisije, Kožul i Žižić dotakli su se prijedloga federalizacije BiH na tri federalne jedinice, koji je nedavno iznio Dragan Čović. Žižić je istaknuo da duboko podijeljena društva poput BiH imaju samo dva izbora: „podjela vlasti ili podjela države“. Prema njegovom mišljenju, bošnjačka strana vidi federalizaciju kao egzistencijalnu prijetnju, dok Hrvati i Srbi u njoj vide jamstvo ravnopravnosti.
Kožul je naglasio da je federalizacija dio programske deklaracije HDZ-a BiH i da predstavlja pravično rješenje za funkcioniranje BiH. „Bez izmjena Izbornog zakona i ravnopravnosti, BiH će funkcionirati na kapaljku“, zaključio je, izrazivši oprezan optimizam da kriza može dovesti do novog političkog dogovora.
Pogledajte cijelu emisiju:
