Predsjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da je na jučerašnjoj hitnoj sjednici usvojen nacrt Reformske agende s popisom mjera, čime je potvrđena institucionalna odgovornost i jasno opredjeljenje za europski put BiH, te je najavila posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Pokazali smo da možemo, kao i odgovornost unatoč svemu, iako smo dosta vremena propustili, ali je jasno naše opredjeljenje za reformske procese i neupitna podrška europskom putu Bosne i Hercegovine – rekla je Krišto.
Istaknula je da usvajanjem nacrta Reformske agende posao ne završava, već tek počinje. Dokument je već upućen Europskoj komisiji, a slijedi faza interkonsultacija.
Europska unija će analizirati kako su mjere postavljene u smislu rokova, nositelja aktivnosti i svega onoga što je već komunicirano s Direktoratom za susjedstvo i proširenje, dok smo bili u prvoj fazi usuglašavanja – navela je.
Krišto je izrazila nadu da neće biti značajnih komentara na dokument, s obzirom na intenzivnu komunikaciju s europskim partnerima tijekom pripreme.
Imali smo vrlo mnogo tih komunikacija, neke stvari smo rješavali u hodu s njima, tako da ne bi trebalo biti puno primjedbi. Naravno, nakon toga slijedi implementacija. Ovo je čista prilika. Dolaze do izražaja sve razine vlasti u BiH, kako će se odnositi prema konkretnim projektima i programima, a time i prema financijskim sredstvima i svemu onome što je dobro za sve nas – pojasnila je Krišto.
Najavila je i fokus na druge obveze koje BiH ima na europskom putu.
Već sljedeći tjedan očekujemo posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. To je prilika da snažno pošaljemo poruku da smo opredijeljeni, da je to interes nas u BiH, a potom i svih drugih, posebno u kontekstu odnosa unutar EU i svijeta – kazala je.
Govoreći o vremenskom okviru za povratne informacije iz Bruxellesa, Krišto je istaknula da BiH ne može govoriti u ime drugih institucija, jer bi to, prema njenim riječima, bilo neozbiljno.
Dodala je da Europska komisija, kao birokratska i administrativna institucija, mora proći kroz formalne procedure.
Sljedeći korak, kako je pojasnila, jest potpisivanje ugovora, instrumenta o zajmu i sredstava iz grantova.
Prva avansna tranša bi vjerojatno bila uplaćena, a sve ostalo se veže za projekte. To ovisi o tome koliko ćemo biti brzi i napredni, koja razina vlasti će reagirati – istaknula je.
Krišto je dodala da će BiH odmah analizirati komentare na nacrt Reformske agende te da će se na temelju stupnja realizacije povlačiti sredstva.
Neke stvari smo već odradili, pa ćemo znati u kolikom smo postotku realizirali određeni dio. Mjere se tiču svih razina vlasti, od kantona, preko entiteta, do državne razine – navela je predsjednica Vijeća ministara BiH.
Nisu moguće korekcije dokumenta Plana rasta, jer mi ne mijenjamo ništa s naše strane. Dokument je identičan. Europska komisija, odnosno Direktorat za susjedstvo i proširenje, dostavio je mjere koje su usuglašene. One su pobrojane, redefinirane u dijelu koji se odnosi na Ustavni sud i Konkurencijsko vijeće, te je predviđeno da se te mjere provedu kroz zakonodavstvo i reforme. Za Ustavni sud, rok je okvirno lipanj 2026. godine – izjavila je Krišto na pitanje razlikuje li se usvojena Reformska agenda od one koja je odbijena na prethodnoj telefonskoj sjednici.
Osvrnuvši se na današnju redovitu sjednicu Vijeća ministara, Krišto je navela da je na dnevnom redu bilo oko 26 točaka.
Nismo se uspjeli o svemu izjasniti, za neke točke imali smo razumijevanja i podršku, ali je dobro da smo ih raspravili – kazala je te posebno izdvojila tri granta koja su usvojena: nacrt sporazuma o grantu za vodovod i kanalizaciju u Republici Srpskoj, nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma za modernizaciju pumpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina te sporazum s Europskom investicijskom bankom za koridor 5C, dionica Medakovo–Poprikuše.
To su projekti od interesa za Bosnu i Hercegovinu, za razvoj infrastrukture, lokalnih zajednica i sve ono što život znači na ovom području – rekla je Krišto.
Dodala je da se raspravljalo i o pravilniku o sustavu Agencije za zaštitu osobnih podataka, kojim se predlaže povećanje broja izvršitelja radi učinkovitije implementacije zakona.
