Zbog ustavnog uređenja Bosna i Hercegovina ponekad treba više vremena da usuglasi nužna rješenja za pristup Europskoj uniji, ali uz puno poštivanje postojećeg mehanizma koordinacije, ustavne strukture i nadležnosti, može se doći do svih rješenja - rečeno je danas na konferenciji pod nazivom "Pristupni pregovori Bosne i Hercegovine s Europskom unijom" koja je održana u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Konferencija, koju je organizirao Ured predsjedavajuće Vijeća ministara BiH s Direkcijom za europske integracije, okupila je visoke dužnosnike na svim nivoima vlasti u BiH, predstavnike Europske komisije i šefove timova za pregovore o članstvu u Europsku uniju iz zemalja regije.
Cilj konferencije je, kako je rečeno, informirati donositelje odluka svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini te predstaviti obaveze koje predstoje u procesu pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Konferenciju je otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je kazala da je odlukom Europskog vijeća o otvaranju pregovora ostvaren historijski iskorak kada je pitanju proces integriranja, čime je prepoznat njihov rad i napredak, ali i motiv za buduće aktivnosti.
- Otvorili smo novo poglavlje naših odnosa, ali smo preuzeli i veliki dio obaveza. Svjesni izuzetno zahtjevnog razdoblja, odmah smo nakon otvaranja pregovora službeno pokrenuli cijeli niz događaja kako bismo pratili dinamiku - istakla je.
Krišto je podsjetila da su održali prvi sastanak na visokom nivou sa EU te da se svakodnevno informiraju o pregovaračkom procesu i pravnoj stečevini EU, ali i da pokreću procedure i pristupaju procesu imenovanja pregovarača i tima za pregovore.
- Današnja konferencija ima poruku koja glasi da smo spremni i da ćemo odgovoriti na svaki zadatak na europskom putu. Svjesna sam da nema lakih rješenja i prečica. Ali uz odlučnost i suradnju, te zajednički rad, jačanjem povjerenja i poštovanja, uvjerena sam da možemo ostvariti naše ciljeve - podvukla je Kristo.
Direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota kazala je da je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU veliko postignuće, ali istovremeno početak najznačajnije faze ovog procesa koji će biti izuzetno zahtjevan za institucije i za politiku, te društvo uopće.
- Put pred nama ima nekoliko faza i prate ga brojne procedure, a i dosta novina koje donosi nova metodologija po kojoj će pregovori s BiH biti vođeni – kazala je.
Habota je zahvalila kolegama iz regije od kojih su čuli o iskustvima u pristupnim pregovorima njihovih država, a kako bi naučene lekcije najbolje primijenili.
- Jedna od tih lekcija sigurno je da se pregovori tiču svih nas i zato trebaju biti vlasništvo svih nas. Posla ima za sve nivoe vlasti, a i za predstavnike privrede, akademske zajednice, civilnog društva i medija. Najveća odgovornost će biti na politici, jer će pregovori tražiti donošenje važnih, ali i teških političkih odluka. A motor procesa trebaju biti izvršne i zakonodavne vlasti u BiH koje će biti odgovorne za predlaganje, usvajanje i provedbu novih i brzih reformi – istakla je Habota.
Naglašava da je to važno jer se ne pregovara o sadržaju propisa EU koje će BiH preuzeti u cijelosti i provesti, nego s državama članicama o tome kako će BiH i kada to uraditi te koliko će to koštati.
- Znači najznačajniji dio pristupnih pregovora obavlja se "u kući", jer pregovori s Briselom traže predstavljanje postignutih dogovora. Treća lekcija je da će brzina pregovora ovisiti o nama samima, odnosno, koliko budemo brzo radili na ispunjavanju zadataka iz mjerila prvo za otvaranje klastera, a onda i zatvaranje svakog pojedinačnog poglavlja – pojasnila je.
Najavila je da je sljedeći korak usvajanje pregovaračkog okvira i sazivanje prve međuvladine konferencije te da su pred vlastima u Bosni i Hercegovini tri ključna zadatka.
Kako kaže Habota, prvi je poduzimanje svih relevantnih koraka iz preporuke Europske komisije iz 2022. godine. Podsjetila je da se radi o osam koraka od kojih je jedan dio već završen, a na drugima se radi te izdvojila novi zakon o VSTV-u i zakon o sudovima u BiH.
- Drugi zadatak su pripreme za sastanke eksplanatornog pregleda. Institucije su krajem aprila dobile materijale sa sastanaka eksplanatornog pregleda Europske komisije sa Sjevernom Makedonijom, Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom, te sada imaju zadatak ove materijale detaljno analizirati. Bitno je da se ovaj dio posla shvati ozbiljno, jer nakon ove pripreme možemo očekivati sastanke s Europskom komisijom čiji je cilj da dobijemo odgovore na pitanja o propisima EU koja u analizi prikupimo – kazala je.
Treći zadatak je, dodala je, uspostava efikasne strukture za pregovore te istakla da je na posljednjem sastanku Kolegija za europske integracije ocijenjeno prioritetom.
- Govorimo o glavnom pregovaraču, pregovaračkom timu te delegaciji za pregovore. Struka će odraditi svoj dio posla, a naravno finalne odluke bit će na politici – istakla je Habota.
Podvlači da za sljedeći korak u procesu trebaju nove i vidljive rezultate imati što prije, a najkasnije do objave novog godišnjeg izvještaja Europske komisije.
- Izazova je mnogo i bit će ih, ali nam to ne može biti izgovor da ne radimo, posebno sada kada smo nakon dugo vremena ostvarili tako dobre rezultate i kad su nam vrata EU otvorena – zaključila je.
Direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) i glavni pregovarač u ime EU za BiH Valentina Superti poručila je da su vrata EU širom otvorena za BiH te da BiH treba da iskoristi vrijeme i uradi sve relevantne korake u reformama, među kojima je i usvajanje državnog budžeta za 2024. godinu kako bi se implementirale odluke koje su usvojene.
- Pregovori su zahtjevan zadatak, ali konačan cilj je pristupanje EU. Pregovarački proces je bitan jer ima moć koja omogućava zemlji da se razvija i bude sigurna – naglasila je.
Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler kazao je da su EU integracija sveobuhvatni proces, te da je pred BiH puno mogućnosti i posla.
Govorio je o stanju u javnoj upravi u BiH te naveo da će biti jako zaposlene i da će pregled stanja pokazati što treba uraditi u vezi javne uprave. Također je naglasio da taj sveobuhvatan proces obuhvata i predan rad PSBiH i civilnog sektora.
Najavio je da će uskoro u BiH doći komesar Europske komisije za proširenje Oliver Varhelji te da je potrebno njegov dolazak iskoristi i riješiti političku krizu.
Gosti konferencije bili su politički predstavnici i eksperti iz regije za proces pristupnih pregovora čija su iskustva od velikog značaja za bh. institucije koje će biti u direktnoj korespondenciji sa Briselom.
Među njima su: ministrica za europske integracije i šef pregovaračkog tima Srbije za pregovore o članstvu u EU Tanja Miščević, bivši glavni pregovarač Hrvatske u pregovorima o pristupanju sa EU Vladimir Drobnjak, državna tajnica i zamjenica glavnog pregovarača Sjeverne Makedonije u pregovorima o pristupanju sa EU Drita Abdiu Halili te bivši ministar europskih poslova i bivši glavni pregovarač Crne Gore u pregovorima o pristupanju sa EU Aleksandar Andrija Pejović.
