Način izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva jedna je od stavki o kojoj lideri vladajućih stranaka razgovaraju oko pitanja izmjena Izbornog zakona. Za pojedine članove u postojećem sazivu veže se dosta kontroverzi zbog načina na koji su imenovani, posebno jer su bili stranački aktivni. A je li moguće u ovom paketu pregovora oko izmjena Izbornog zakona postići dogovor i oko pitanja SIP-a provjerio je kolega Goran Kutle.
Središnje izborno povjerenstvo je ključna institucija za provedbu izbora u BiH, a s obzirom na specifično bosanskohercegovačko uređenje i političke odnose, nijednoj od stranaka nije svejedno tko sjedi u toj instituciji.
"To tijelo ima presudnu i konačnu ulogu u svim izbornim procesima. Modelira izborni proces i može ga uputiti na ovu ili onu stranu kolokvijalno kazano. Zadnji put kad su se popunjavali članovi SIP-a, prvo četiri pa opet jedan, znači ukupno pet članova. Blago rečeno imali smo sumnju u taj proces zato što je Zastupnički dom glasovao o izboru članova prije isteka natječajne procedure. To znači da se nije ispunilo jedno od dva zakonska načela", istaknuo je u izjavi za RTV HB doktor informacijskih znanosti Robert Kolobara.
A upravo zbog načina na koji su izvršena posljednja imenovanja članova SIP-a, još na počeku mandata aktulne državne vladajuće koalicije najavljene su njihove smjene, ali i izmjene Izbornog zakona u kojima bi se takva imenovanja u budućnosti spriječila. To se još nije dogoodilo, a ostavljena je i mogućnost takvih izmjena tijekom aktualne izborne reforme o kojoj su lideri stranaka za sada samo razgovarali.
Za osiguravanje cjelokupnog izbornog integriteta osim tehničkih izmjena Izbornog zakona koji se tiče imeđu ostaloga, kontrole samog procesa glasovanja i kasnijeg brojanja glasačkih listića, važno je osigurati pravedno i kompetentno tijelo koje u stanju izbore provesti. A treća stavka je sprječavanje kršenja izborne volje jednog od konstitutivnih naroda u slučaju izbora hrvatskog člana predsjedništva.
"Vrlo je bitno staviti naglasak da se izmjene Izbornog zakona ne donose odvojene nego u kompletu koji se tiče i načina izbora članova Predsjedništva BiH. Moje mišljenje je da je ne bi bilo dobro u ovom trenutku da Visoki predstavnik nameće bilo kakva rješenja koja bi se ticala samo dijela SIP-a nego da reforma ide u jednom paketu koji bi osigurao hrvatskom narodu u BiH legitimno predstavljanje kroz biranje članova Predsjedništva BiH", rekao je u izjavi za RTV HB politolog Marko Lucović.
Dogovor lidera oko izmjena Izbornog zakona možda neće biti presudan u slučaju dobivanja zelenog svijetla za otvaranje pristupnih pregovora, međutim on je dio seta 14 europskih prioriteta i može BiH dugoročno pomoći na europskom putu. A na njemu je bolji bilo kakav domaći dogovor od eventualne nove Schmidtove intervencije.
