Prenosimo tekst "Identitetska politika koči razvoj energetike na Balkanu", koji je objavljen u online časopisu The National Interest. Ova nagrađivana publikacija osnovana 1985. godine fokusira se na pitanja obrane, nacionalne sigurnosti, vojnih poslova, vanjske politike i američke politike. Sa sjedištem u Washingtonu, D.C., blizu Bijele kuće, The National Interest surađuje s vodećim svjetskim medijima poput CNN-a, NPR-a, Fox Newsa i Washington Posta.
Autor teksta, Max Primorac, viši je istraživač u Margaret Thatcher Centru za slobodu pri Heritage Foundationu, jednoj od najutjecajnijih konzervativnih institucija u SAD-u. Primorac je prethodno obnašao dužnost vršitelja dužnosti glavnog operativnog direktora u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), gdje je stekao bogato iskustvo u međunarodnim odnosima i razvoju.
Tekst analizira kako američka politika u Bosni i Hercegovini, vođena identitetskim pitanjima, nenamjerno pogoduje ruskim i kineskim interesima u regiji. Ključna tema je kontroverzno usvajanje zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koje je podržao američki veleposlanik Michael Murphy. Autor ističe kako je preglasavanjem hrvatskih zastupnika dodatno narušena politička stabilnost zemlje te se kritizira pokušaj nametanja bosanskog identiteta kao dominantnog, uz ignoriranje postojećih etničkih i političkih podjela.
U nastavku prenosimo prijevod izvornika s engleskog na hrvatski jezik:
Identitetska politika koči razvoj energetike na Balkanu
Povezivanjem energetskog projekta s određenom vizijom bosanskohercegovačkog nacionalnog identiteta, Washington nenamjerno pomaže kineskim i ruskim interesima.
Autor: Max Primorac, The National Interest [na poveznici možete pročitati engleski izvornik teksta "Identity Politics Is Holding Up Balkan Energy Development"]
Tjednima prije nego što predsjednik Trump ponovno preuzme Bijelu kuću, američki veleposlanik sabotira strateški plinovod koji bi povećao izvoz američkog prirodnog plina u Europu. Time je narušio nacionalni suverenitet jedne zemlje i pogoršao nestabilnost na Balkanu, sve u ime identitetske politike State Departmenta.
Plinovod Južna plinska interkonekcija trebao bi dovoditi američki prirodni plin u Bosnu i Hercegovinu i okončati ovisnost te zemlje o ruskom energetskom uvozu. Godine 2019. susjedna Hrvatska prkosila je klimatskom lobiju izgradnjom plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin kako bi oslobodila istočnu Europu od ovisnosti o ruskoj energiji. Njegova strateška vrijednost pomogla je da SAD postane najveći dobavljač LNG-a Europi. Hrvatska želi dodatno proširiti plinovod.
Međutim, State Department je osujetio plan agresivnim projektom izgradnje nacije koji pokušava prisiliti katoličke Hrvate i pravoslavne Srbe da se odreknu svog nacionalnog identiteta i prihvate sveobuhvatni bosanski identitet koji podržava samo bošnjačko vodstvo u zemlji. Zapravo, mnogi bošnjački Muslimani uzeli su hrvatsko državljanstvo, pokazujući malo stvarnog vjerovanja u bosanski koncept.
Bosna i Hercegovina nije napredovala od Daytonskog sporazuma iz 1995. koji je završio rat na Balkanu. Umjesto toga, ostala je opterećena nefunkcionalnim ustavnim okvirom u kojem međunarodni diplomati promiču "antinacionalističku" ideološku agendu, dok uživaju krajnju pravnu vlast nad zemljom. Srbi upravljaju polovicom zemlje, dok Hrvati i veći broj Bošnjaka zajednički upravljaju drugom polovicom. Nijedan entitet ne uživa suverenitet. Zapravo, to je propala država.
Novi zakon za odobrenje proširenja plinovoda pružio je odlazećem američkom veleposlaniku Michaelu Murphyju posljednju priliku da nametne identitetsku politiku State Departmenta prisiljavanjem hrvatskih parlamentaraca da kontrolu nad plinovodom predaju sarajevskom korumpiranom i zaduženom državnom operateru plina u zemlji čija je razina korupcije ocijenjena gorom od one u Ukrajini. Uprava BH Gasa u potpunosti je bošnjačka, što odražava sustavnu diskriminaciju pri zapošljavanju koja je dovela do prepolovljenja hrvatske populacije. Hrvatski čelnici traže novi aubjekt za upravljanje projektom. Ipak, zakon je usvojen bez hrvatskih glasova, što je pogoršalo međukomunalne napetosti.
Zamjenik predsjedatelja parlamenta Mladen Bošković, Hrvat, osudio je ishod: "Ovaj zakon je napisan na način da su Hrvati izbrisani kao sudionici u procesu projektiranja i trasiranja plinovoda. Sve odluke bit će prepuštene jednoj kompaniji pod potpunom kontrolom bošnjačkih stranaka."
Murphy je zaradio oštru kritiku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, zagovornika plinovoda, koji je optužio "strane upravitelje da ponižavaju i sustavno rastavljaju Bosnu i Hercegovinu kao državu."
Murphyjeva otvorena intervencija kako bi se zakon o plinu usvojio bila je bez presedana. Javno je optužio hrvatske dužnosnike za suradnju s Rusijom jer su se protivili zakonu, te njihovog izabranog lidera za traženje "osobne političke i ekonomske koristi." Međutim, bivši direktor BH Gasa prethodno je dao ostavku kako ne bi postao "sudionik kriminalnih radnji [kompanije]."
Oko desetak djelatnika američkog veleposlanstva opsjedalo je hrvatske parlamentarce u njihovim uredima tijekom glasovanja, što je neke navelo da prosvjedno napuste sjednicu. Prema lokalnim medijima, Murphy im je prijetio sankcijama. Bošnjački parlamentarci, neskloni prekidu tradicije donošenja ključnih zakona konsenzusom, također su bili suočeni s prijetnjama otkazivanjem od strane američkih dužnosnika.
Ova regija poznata je milijunima američkih katolika. Trasa plinovoda prolazi pokraj Međugorja, sela koje je posjetilo 40 milijuna kršćanskih hodočasnika uvjerenih da se tamo ukazala Djevica Marija. Kombinacija kršćanske revnosti i ekonomskog procvata koji je ona generirala tamo predstavlja anatemu (Anatema je pojam koji se koristi za označavanje stroge osude ili izopćenja, obično u vjerskom, moralnom ili društvenom kontekstu, nap. RTV HB) za globalni križarski pohod Bidenove administracije u korist pobačaja i LGBTQ agende koju je državni tajnik Blinken proglasio "profoundly in our national interest" (duboko u našem nacionalnom interesu).
U susjednoj Mađarskoj američki veleposlanik vodi kulturni rat protiv njezine konzervativne vlade. Nathalie Rayes, američka veleposlanica u Hrvatskoj, jednoj od najpro-life zemalja u Europi, bila je potpredsjednica Planned Parenthood Action Funda.
Tko su pobjednici koji su izašli iz ovog fijaska? Prvo, Rusija, jer Hrvatska vjerojatno neće nastaviti sa svojom dionicom plinovoda dok su njezini sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini isključeni iz projekta. Komunistička Kina profitira od rastućih napetosti unutar Europe. Turska pobjeđuje, s obzirom na svoje obiteljske veze s muslimanskim vodstvom u Sarajevu i globalne ambicije za promicanje političkog islama. Gubitnici? Katolički Hrvati nemaju osjećaj pripadnosti državi koja ih tretira kao građane drugog reda. Za Ameriku, Murphyjev zakon potkopava mogućnost osiguravanja američke energetske dominacije u Europi.
Zakon o plinu sada ide u gornji dom, Dom naroda, gdje treba dobiti većinu glasova muslimanskih, srpskih i hrvatskih zastupnika, od kojih svaki ima pravo veta. Očekuje se da će Hrvati izgubiti i tu ustavnu zaštitu, jer će Visoki predstavnik zemlje, europski diplomat ovlašten Daytonom s posljednjom riječju o svim zakonima Bosne i Hercegovine, vjerojatno stati na stranu Bošnjaka.
Max Primorac je viši istraživač u Margaret Thatcher Centru za slobodu pri Heritage Foundationu. Bio je vršitelj dužnosti glavnog operativnog direktora Američke agencije za međunarodni razvoj.
