Antimikrobna rezistencija, poznata i kao "tiha pandemija 21. stoljeća," predstavlja ozbiljan globalni zdravstveni problem koji prijeti povratkom medicine u eru bez učinkovitih antibiotika. Na to je upozorila predstojnica Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Svjetlana Grgić na znanstveno-stručnom skupu "Vodeći problem medicine 21. stoljeća – antimikrobna rezistencija" organiziranom u Mostaru.
- Nepravilno propisivanje antibiotika i njihovo uzimanje bez odgovarajućih indikacija ostavlja ozbiljne posljedice za pacijente, uključujući porast rezistencije bakterija te razvoj teških infekcija poput one uzrokovane bakterijom Clostridioides, koja ima visoku smrtnost - istaknula je Grgić, dodajući da su posljedice antimikrobne rezistencije enormne – od smanjenja uspješnosti liječenja do visokih troškova terapija.
Kako je kazala, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnji troškovi vezani uz antibiotike prelaze milijardu eura, a procjenjuje se da će do 2050. godine iznositi čak tri trilijuna američkih dolara.
- Kao i svaki lijek, tako i antibiotik u jednom trenutku ima određene toksične i neželjene nusreakcije. Štete su ogromne, a svijest o tome je jako mala. Svi zajedno moramo djelovati jer smo svi zajedno odgovorni. To je jedan od vodećih problema Svjetske zdravstvene organizacije. Ako ne krenemo djelovati danas, postoji mogućnost nećemo imati adekvatan antibiotik kojim ćemo spasiti život - upozorila je Grgić.
Dodala je kako statistika potrošnje antibiotika u SKB-u Mostar odgovara podacima iz drugih europskih i svjetskih zemalja, no naglasila je da ova bolnica prednjači u provedbi preventivnih programa te uspješno vodi politiku prevencije i kontrole antimikrobne rezistencije.
- Imamo vrhunsku opremu u bolnici i ljudske resurse koji to znaju upraviti – istaknula je Grgić.
Ljudi griješe jer uzimaju antibiotike napamet i odmah, rekao je ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić, dodajući da je antimikrobna rezistencija globalni problem s kojim se cijeli svijet dugo suočava.
- Mi smo prepoznali taj problem, bavit ćemo s njim na najvećoj mogućoj razini, u okviru naših mogućnosti. Mi smo tehnološki opremljeni za sve ono što i drugi rade u svijetu ali taj problem i dalje traje. Možete misliti kako bi bilo kada se ne bismo borili. Ljudi griješe jer uzimaju antibiotike napamet, odmah. O tome bi se dalo danima govoriti kolika je to šteta za pacijenta – naglasio je on.
Naveo je aktualni primjer pacijenta koji se trenutno nalazi u SKB-u Mostar na liječenju.
- Imamo jednog pacijenta koji je uzimao antibiotik na svoju ruku i sad leži u bolnici, ima ozbiljan problem i životno je ugrožen jer je mislio da će se sam izliječiti uzimanjem antibiotika – kazao je Kvesić.
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ivan Ćavar istaknuo je važnost kontinuiranog profesionalnog usavršavanja medicinskih djelatnika, čemu služi Centar za stalno medicinsko usavršavanje pri fakultetu. Prema njegovim riječima, iako studenti medicine tijekom studija stječu osnovna znanja i vještine potrebne za rad u općoj praksi, stjecanje diplome tek je početak cjeloživotnog učenja.
- Biomedicina je vrlo kompleksno i dinamično područje koje se brzo razvija, zbog čega je naša dužnost organizirati ovakve simpozije kako bismo pratili najnovije dijagnostičke i terapijske metode - naglasio je Ćavar.
Poseban naglasak stavio je na interdisciplinarnost i povezivanje svih razina zdravstvene zaštite – od primarne do tercijarne. Također, dekan je istaknuo važnost dijaloga i rasprave među medicinskim djelatnicima kao ključa za učinkovito učenje i donošenje najboljih rješenja.
Današnji simpozij organizirali su Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar – Klinika za infektologiju u cilju obilježavanja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji. Ovaj skup okupio je stručnjake iz područja mikrobiologije, epidemiologije, veterinarske medicine, pulmologije, obiteljske medicine, pedijatrije, farmakologije, farmacije te ostalih srodnih medicinskih disciplina.
