Poznati američki pravni stručnjak i odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić oglasio se na platformi X reagirajući na objavu zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu PS BIH, Zlatana Begića, koji je u iznimno oštrom i vulgarnom tonu optužio prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana za političku i vojnu ulogu Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.
Begić je u svojoj objavi, referirajući se na izjavu bivšeg ministra vanjskih poslova RH Mate Granića o ulozi Hrvatske u spašavanju Bihaća i pomaganju Bošnjacima nakon Srebrenice, ustvrdio da je Tuđman 1991. godine molio Bošnjake (iako su se oni sami do 1993. zvali Muslimanima) da brane Hrvatsku, a zatim se, prema njegovim riječima, dogovorio s Miloševićem, blokirao opskrbu BiH i pokrenuo agresiju u sklopu udruženog zločinačkog pothvata. Begić je u objavi koristio i nepristojan rječnik, neprimjeren javnoj komunikaciji.
Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, suznih očiju, molio je 1991. godine Bošnjake i Bosance i Hercegovce da ne idu u JNA, da brane Hrvatsku, nazivao nas “hrvatskim cvijećem”, obilazio džamije, molio nas je da pomognemo. I pomogli smo! Protiv jedne od najsnažnijih vojnih… pic.twitter.com/D4HOSsjVPI
— Zlatan Begić (@ZlatanBegi3) July 13, 2025
U odgovoru na to, Mišetić je podsjetio na izjave Adila Zulfikarpašića, ratnog potpredsjednika Republike BiH, koji je 1993. godine za nizozemski list De Volkskrant potvrdio da je tijekom cijele 1991., uključujući i prosinac, uz znanje i podršku Alije Izetbegovića, pregovarao s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i čelnikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem o ostanku Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji.
Mišetić je priložio i izvornik tog izvješća objavljenog putem agencije Yugoslav Telegraph Service, u kojem Zulfikarpašić navodi da je s Miloševićem razgovarao dva puta, te da su se složili da se BiH ne dijeli nego zadrži status kakav su imale Srbija i Crna Gora u tadašnjoj Jugoslaviji. Kako tvrdi, Izetbegović je u početku podržavao taj pristup, ali je tijekom turneje po SAD-u iznenada promijenio stav i odlučio se za referendum o neovisnosti, što su Srbi protumačili kao muslimansku objavu rata.
Adil Zulfikarpašić, ratni potpredsjednik Republike BiH, 1993. godine potvrdio je nizozemskim novinama De Volkskrant da je uz Izetbegovićev blagoslov tijekom cijele 1991., uključujući prosinac 1991., pregovarao s Miloševićem i Karadžićem o ostanku BiH u krnjoj Jugoslaviji. https://t.co/6dupFB9sJb pic.twitter.com/UQImoQIvdv
— Luka Misetic (@MiseticLaw) July 13, 2025
Zulfikarpašić je u tom intervjuu istaknuo da je Izetbegovićeva politika bila pogubna za Muslimane, da je težila stvaranju muslimanske države, te da BiH ne pripada samo jednom narodu. U zaključku je naglasio kako je podjela BiH na tri dijela "katastrofa" i da je politika bošnjačkog vodstva donijela Muslimanima samo nesreću.
Tekst cjelovitog izvješća na temelju Zulfikarpašićevog intervjua listu "De Volkskrant" donosimo u nastavku:
SEKCIJA: Dio 2 Srednja Europa i Balkan; BIVŠA JUGOSLAVIJA; BOSNA I HERCEGOVINA; EE/1867/C;
DUŽINA: 665 riječi
NASLOV: [15];
Tanjug: Muslimanski oporbeni političar krivi Izetbegovića za rat
IZVOR: Novinska agencija Yugoslav Telegraph Service, Beograd, na engleskom jeziku u 1317 GMT 7. prosinca 1993.
TEKST IZVJEŠĆA
Sažetak: Adil Zulfikarpasić kaže nizozemskim novinama da je Izetbegović kriv za izbijanje rata u Bosni; Izetbegović je izabrao punu neovisnost, i bio je uvjeren da će mu "Zapad priskočiti u pomoć"; krajem 1991. Zulfikarpasić se složio s predsjednikom Miloševićem iz Srbije da Bosna treba ostati unutar Jugoslavije, sa istim statusom kao Srbija i Crna Gora; to je Izetbegović "podržavao", ali je potom "iznenada promijenio mišljenje"; referendum o neovisnosti Bosne viđen je od strane Srba kao "objava rata Muslimana"; Izetbegovićeva politika se urušila, donijevši Muslimanima samo nesreću.
Beograd, 7. prosinca: Bosansko-muslimanski političar Adil Zulfikarpasić tvrdi da su vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović, baš kao i nacionalisti okupljeni u vladajućoj Stranci demokratske akcije, odgovorni za izbijanje rata u Bosni i Hercegovini.
Zulfikarpasić je rekao nizozemskom listu 'De Volkskrant' u intervjuu da nije istina da su Srbi željeli ovaj rat. Njegovim riječima, Izetbegović je bio čovjek koji je pogazio sve sporazume sa Srbima i koji je izabrao put potpune neovisnosti (iz?) Beograda jer je bio siguran da će mu Zapad priskočiti u pomoć.
Objašnjavajući početke sukoba u Bosni, Zulfikarpasić kaže da se krajem 1991. godine dvaput sastao s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem kako bi razgovarali o načinima da se izbjegne rat u Bosni i Hercegovini.
"Prvo," kaže Zulfikarpasić, "kontaktirao sam s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem. Složili smo se da nacionalizam donosi nesreću svima i da bismo trebali probleme rješavati mirnim putem.
"Zatim smo otišli kod Izetbegovića i on se također složio. Kasnije, u Beogradu, dvaput sam se sastao s Miloševićem. Bio je vrlo realističan. Problem je bio jasan: rat ili mir. Zatražili smo da Bosna i Hercegovina ostane unutar Jugoslavije sa statusom jednakim Srbiji i Crnoj Gori. Milošević je pristao i rekao da je i on, kao i ja, protiv podjele Bosne i Hercegovine na tri dijela ili u nekoliko kantona. Kroz cijeli taj proces, imao sam podršku Izetbegovića", kaže Zulfikarpasić.
Izetbegović je, međutim, tijekom svoje turneje po SAD-u, "iznenada promijenio mišljenje", prema Zulfikarpasiću.
"Predsjednik (Izetbegović), ispunjavajući želju Europske zajednice (EZ), proveo je referendum o neovisnosti Bosne, koji je trebao biti praćen priznanjem ove republike od strane EZ-a. Rezultat referenduma bio je poznat unaprijed, jer je većinsko stanovništvo bilo muslimansko, dok je Hrvatska u to vrijeme također željela neovisnost.
"Zbog toga Srbi nisu željeli sudjelovati u glasanju. Shvatili su referendum kao objavu rata od strane Muslimana. Srbi nisu željeli živjeti u muslimanskoj državi."
Zulfikarpasić kaže da Izetbegović nije istinski političar, već militantni nacionalist koji je od samog početka želio pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u muslimansku državu.
"To je bila pogubna politika jer Bosna ne pripada samo Muslimanima, baš kao što ne pripada samo Srbima ili samo Hrvatima. Bosna je morala ostati (etnička) mješavina i demokratska država. Neprihvatljivo je tvrditi da su Srbi oduvijek bili protiv nas (Muslimana). Zajedno smo živjeli tisuću godina", kaže Zulfikarpasić u zaključku.
Muslimanski političar Zulfikarpasić, koji za sebe kaže da je jedini pravi vođa muslimanske oporbe u bivšoj Bosni i Hercegovini, tvrdi da se Izetbegovićeva politika urušila i da je Izetbegović donio Muslimanima samo nesreću.
"Podjela (Bosne) na tri dijela je katastrofa", kaže Zulfikarpasić u zaključku svog intervjua nizozemskom listu.
[Napomena: Adil Zulfikarpasić bio je vođa Muslimanske bošnjačke organizacije, koja je tijekom 1991. pokušavala postići dogovor sa Srbima o budućnosti Bosne i Hercegovine.]
