Utjecaj američke administracije u BiH je oduvijek prisutan u manjoj ili većoj mjeri još od Daytona. A da je taj utjecaj najvažniji pokazalo se i na primjeru Milorada Dodika, koji je sa svojim SNSD-om prije tjedan dana povukao sporne zakone u Republici Srpskoj koje je Ustavni sud BiH već otprije stavio izvan snage. No, kakav bi američki utjecaj mogao biti u budućnosti, pogotovo kada se uzmu u obzir i odnosi s Rusijom?
I dalje se nagađa što se krije u naglom "povlačenju ručne kočnice" Milorada Dodika i suradnika prema zakonima kojima je njegova stranka u suradnji s koalicijskim partnerima u Republici Srpskoj osporavala rad više državnih institucija. Da je tu prisutan utjecaj SAD-a to je jasno, ali ovih danas se zanimljiva teza pojavila u hrvatskim medijima o pozadinskom dogovoru s Rusijom.
"Može biti da je dio pogodbe između Trumpa i Putina to da Putin neće praviti dodatne probleme u BiH i da neće izravno podržavati Dodikove namjere o dezintegraciji BiH u zamjenu za velikodušni Trumpov prijedlog sporazuma o Ukrajini. Ne znam je li to tako, ali Amerika i Rusija imaju puno moneta za potkusurivanje", kazao je dr. sc. Božo Kovačević.
Prisutnost i utjecaj administracije SAD-a u BiH prema dosadašnjem iskustvu ne bi trebala biti upitna ni u budućnosti. Samo je pitanje prioriteta i intenziteta. A vlasti u Republici Srpskoj su posljednjim potezima pokazale da im je stalo do suradnje s američkom administracijom, ali njih zanima prije svega unutarnja stabilnost u BiH, smatra profesor Akrap.
"U Ukrajini svjedočimo razlozima za potpunu promjenu globalnog sigurnosnog poretka i sigurnosne arhitekture, dok se u BiH suočavamo s izazovima koji se odnose na njenu unutarnju stabilnost i sigurnost. Prvenstveno sam mišljenja da ne dolaze te prijetnje o stabilnosti i suverenitetu od reda Milorada Dodika već više od onih centrističkih i centralističkih grupacija, pogotovo među bliskima SDA koji žele nametnuti to načelo jedan građanin jedan glas", mišljenja je dr. sc. Gordan Akrap.
"U kojoj mjeri će SAD biti aktivne u BiH ovisi od aktualnog trenutka administracije. U ovom trenutku Trumpova administracija samim time da nije imenovala veleposlanika, ona pokazuje da BiH nije prioritet u rješavanju određenih pitanja, a možda nije prioritet na popisu važnosti američkih pristupa globalnim krizama", dodaje dr. sc. Miloš Šolaja.
"Okončanje rusko-ukrajinskog sukoba ostaje primarni cilj američke vanjske politike, navodi profesor Šolaja. Ali dodaje i kako nikome u međunarodnoj zajednici ne bi odgovaralo novo krizno žarište na našim područjima.
"Radi se dosta na tome da ovaj prostor ostane nedirnut nekim otvorenim sukobima, političkih i unutarnjih, na međunarodnom će svakako biti i naravno da će biti nastojanja da se postignu takvi institucionalni i politički aranžmani da ovdje ne bude nekih novih tenzija i nekih novih konflikata jer kao što vidimo ima retorika posljednjih godina koje se o tome čak i otvoreno izjašnjavaju", kaže Šolaja.
Za buduće odnose u BiH, često se potiho spominje i ukidanje ureda Visokog predstavnika, a sada su to nešto glasnije isticali i kadrovi Dodikova SNSD-a. No, tek treba vidjeti hoće li Schmidt ostati do daljnjega u BiH te u kakvom kapacitetu.
"U međunarodnoj politici, pogotovo u ovakvim odnosima vrijedi pravilo 'nikad ne reci: nikad više!'. Stoga nije nemoguće da dođe do toga u određenom trenutku otvaranja pitanja opravdanosti postojanja Ureda visokog predstavnika i samog Visokog predstavnika. Vidjeli smo nažalost, pogotovo Hrvati u BiH su se suočili s brojnim negativnim posljedicama odluka koje su donosili neki prethodnici gospodina Christiana Schmidta", zaključuje Akrap.
Ured Visokog predstavnika zasigurno nije predviđen za vječnost u BiH, ali američka administracija koja je duboko upućena u odnose u BiH bi o tome mogla dati primarni sud, pogotovo ako odluči pomoći da BiH u budućnosti postane funkcionalnija država, što bi značilo i unutarnju reorganizaciju, smatra profesor Akrap.
Više u prilogu:
