– Vlada Federacije BiH povukla je iz parlamentarne procedure izmjene i dopune Kaznenog zakona FBiH koje su izazvale kritike javnosti, posebice zbog članka 193A, kojim bi se uvelo kažnjavanje za objavu dokumenata, fotografija, videozapisa i drugih sadržaja osobnog karaktera bez pristanka osobe na koju se odnose.
Sporni članak predviđao je novčane kazne ili kazne zatvora do tri godine za prekršitelje, što su medijske organizacije ocijenile kao pokušaj uvođenja cenzure i ograničavanja novinarskih sloboda. Nakon brojnih amandmana i pritiska javnosti, odlučeno je da se zakon vrati na doradu.
Ministar pravde FBiH Vedran Škobić (HDZ BiH) pojasnio je kako dorada zakona neće značiti cenzuru, već preciznije definiranje zaštite privatnosti i štetnih posljedica koje objava određenih sadržaja može prouzročiti.
„Ono što ću ja predložiti u doradi zakona jest da se doda segment privatnosti fotografija te segment štetnih posljedica koje takve fotografije mogu izazvati. To ne bih nazvao cenzurom, jer se time ne bi cenzurirala vijest – novinar uvijek može opisati što je vidio na fotografiji, ali ne može privatnu fotografiju objaviti“, rekao je Škobić za RTV HB.
Novinar Nikola Bačić istaknuo je da je nejasno kako je uopće došlo do prijedloga ovakvog zakona.
„Nisam siguran je li to bila loša namjera zamaskirana dobrom namjerom ili dobra namjera, ali upućena od strane zastupnika i zastupnica niske političke inteligencije. Neka građani odluče“, kazao je Bačić za RTV HB.
Iako javne rasprave o ovom prijedlogu nije bilo, Bačić smatra da, čak i ako dođe do izmjena zakona, novinarska profesija neće biti ugašena, ali će rad postati otežan.
„Ako dođe do zakona, došlo bi do strašnih ograničenja i cenzure, novinari bi bili ograničeni. A ukoliko bismo dobili takozvani povjerljiv dokument, morali bismo ga opisivati riječima kao Mojsije. Bilo bi teže, ali novinarstvo ne bi umrlo preko noći“, zaključio je Bačić.
Ministar Škobić napominje da su brojne zemlje Europske unije donijele slične zakone, ponajprije kako bi se zaštitila djeca od vršnjačkog nasilja na društvenim mrežama.
„I zbog drugih razloga zakon ide na doradu, ali je ovo jedan segment koji bi se s jednim amandmanom mogao srediti – da se doda segment privatnosti i štetne posljedice. Zašto bi netko objavio fotografiju koja će izazvati štetu? Dakle, svjesno se radi šteta, a upravo na tom polazištu leže zakoni EU“, rekao je Škobić.
Uslijedilo je obećanje da će se sporni članak preciznije definirati kako bi se izbjeglo ugrožavanje novinarske profesije. Ipak, otvoreno ostaje pitanje hoće li se istodobno uzeti u obzir zahtjevi medijskih radnika za efikasnijom zaštitom novinara kroz kazneno zakonodavstvo.
