Autentitčan i svoj, iako doživljavan na različite načine, započeo je i provodio reforme unutar Rimske kurije koje su se možda događale i prebrzo. No, s teološke strane njegova najveća ostavština svijetu mogla bi biti.
"Da je on papa milosrđa, naglašava milosrđe. A zapravo on samo vraća ono što je temelj kršćanstva, ono što je i sam Isus propovijedao. Ne treba zaboraviti, što se meni čini, da ovaj papa nije bio prihvaćen od svih, ali ni Isus nije bio prihvaćen od mnogih, jer jednostavno se ne sviđa ljudima kada ih se poziva da budu bliski siromašnima i primjete čovjeka pored sebe posebno ako to košta nekog konfora", kazao je ravnatelj katoličko-školskog centra "Sv. Franjo" u Tuzli.
Papa Franjo u iznimno pozitivnom sjećanju može ostati i Bosni i Hercegovini. Jer osim službenog posjeta našoj zemlji na samom početku pontifikata, papa je redovito primao i naše dužnosnike s najviše razine. A bivša veleposlanica BiH pri Svetoj Stolici, a ranije i u Argentini, Slavica Karačić nam navodi kako se pored redovitog godišnjeg sastanka s akreditiranim veleposlanicima u Vatikanu, naša administracija susretala s njim i izvan predviđenih okvira.
"Bosna i Hercegovina je bila njegovo osmo putovanje izvan Italije, posjetio je više zemalja, mi smo bili možda dvanaesta zemlja, ali to je bilo osmo putovanje, što samo po sebi govori koliko je papa Franjo osjećao Bosnu i Hercegovinu u srcu. Imali smo dosta susreta gdje je komunikacija izlazila izvan tih okvira kurtoazije, tako da mislim da je Sveti Otac i njegovi najbliži suradnici kardinal Parolin i tajnik za odnose s državama mons. Gallagher da su jako dobro poznavali situaciju u Bosni i Hercegovini", objašnjava bivša veleposlanica BiH pri Svetoj Stolici Slavica Karačić.
Don Franjo navodi kako će se njegov ponitifikat moći ocijeniti pozitivno tek onda kada se na lokalnoj razini počne primjenjivati ono što je on radio kao poglavar Crkve. Dodaje kako danas u svijetu nedostaje karakternih lidera poput pape Franje u crkvi, društvu i politici.
"Koji su jednostavni, skromni, iskreni, koji se bore za pravednost, za socijalnu pravdu posebno, za prava siromašnih i obespravljenih i koji se ne boji to reći i na adrese na koje i treba reći pogotovo u svijetu u kojemu raste populizam i neko zavađanje među narodima što vidimo i među zapadnim zemljama ali i s drugima."
Ovaj papa je postavio i novi okvir za Međugorje, no, među mnogim Hrvatima ostala mu je zamjerka što je osnovao zajedničko povjerenstvo s pravoslavnom crkvom oko svetosti kardinala Stepinca. Međutim, mnogima nije poznat jedan detalj iz doba dok je još bio kardinal u Buenos Airesu.
"Slavio je s hrvatskim svećenicima svetu misu u katedrali u Buenos Airesu za stotu obljetnicu rođenja kardinala Stepinca u onoj godini kada je on trebao biti proglašen blaženim, a još uvijek nije bio proglašen blaženim. Papa Franjo nije imao nikakve dvojbe o svetosti blaženoga kardinala Stepinca", dodala je Karačić.
Mnoge papine poruke na različite načine su bile interpretirane u javnosti, a neke su bile i kritizirane. Ali to bi mogao biti pokazatelj kako crkva mnoge svjetovne stvari doživljava na nešto drugačiji način od običnog puka.
Više u prilogu:
