Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na izvanrednoj sjednici, sazvanoj na prijedlog oporbe, raspravlja o jednoj točki dnevnog reda – Informaciji o gubitku radnih mjesta u Federaciji BiH u razdoblju prosinac 2024. – rujan 2025. Sjednicu je zatražilo 20 zastupnika, pozivajući se na podatke Porezne uprave FBiH i Federalnog zavoda za statistiku prema kojima je, kako su naveli, broj zaposlenih u Federaciji značajno opao.
Zastupnik Demokratske fronte (DF) u Parlamentu FBiH Mirza Čelik podsjetio je da je od 2014. do 2020. godine u Federaciji BiH postojao uzlazni trend rasta zaposlenosti, s prosjekom od oko 10.000 novih radnih mjesta godišnje.
Prema njegovim riječima, najveći rast zabilježen je 2016. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 503.971, što je bilo povećanje od 18.031 u odnosu na godinu ranije. Najveći pad, naveo je Čelik, dogodio se tijekom prve godine pandemije COVID-19, 2020. godine, kada je broj zaposlenih smanjen za 15.252 i iznosio 520.493.
– Pandemija je pogodila cijelo svjetsko gospodarstvo, pa je ovaj pad bio očekivan. Nakon toga broj zaposlenih se postepeno povećavao, da bi krajem 2024. godine iznosio 551.452. Međutim, nakon zabrane rada trgovinama nedjeljom i povećanja minimalne plaće bez smanjenja doprinosa početkom 2025. godine došlo je do pada zaposlenosti – rekao je Čelik.
Naveo je i podatke Porezne uprave FBiH o broju zaposlenih po mjesecima, počevši od prosinca prošle godine:
Prosinac 2024. – 551.452 zaposlenih; siječanj 2025. – 546.863; veljača – 545.130; ožujak – 542.803; travanj – 544.613; svibanj – 546.128; lipanj – 547.055; srpanj – 545.018; kolovoz – 541.921; rujan – 546.782 zaposlenih.
– Tražimo da se pred parlamentom raspravi o stvarnom broju zaposlenih. U kojim granama gospodarstva gubimo radnike – trgovina, obrazovanje, realni sektor, javni sektor? Tražimo da nam Vlada to objasni. Nema proračunskih preusmjerenja, nema priznanja problema, što je najveća politička odgovornost Vlade FBiH – poručio je Čelik.
Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Edin Smajić istaknuo je kako je uočljiv trend gubitka radnih mjesta.
– Ranije smo imali barem jedan posto rasta zaposlenosti na godišnjoj razini, a sada se govori o gubitku 4.000 radnih mjesta. To je vrlo ozbiljna tema za ovaj parlament. Mislim da su problemi počeli s mandatom ove vlade, koja je u proceduri uspostavljena s oreolom nelegitimnosti. To je, zajedno s partnerima sklonim stvaranju političkih kriza, proizvelo loš ambijent za investicije. Investicije traže stabilnost političkih i sigurnosnih prilika, a kod nas se dogodilo suprotno. U takvim uvjetima možete očekivati samo špekulativne investicije, a ne ozbiljna ulaganja – rekao je Smajić.
Dodao je kako se nakon političke i sigurnosne krize uočavaju i problemi u proračunskoj politici.
– Dobro domaćinstvo podrazumijeva smanjenje rashoda, osobito u uvjetima inflacije. Kod nas se to ne radi, što dodatno otežava situaciju – kazao je.
U ime Vlade FBiH, ministar rada i socijalne politike Adnan Delić govorio je o broju zaposlenih u Federaciji, naglasivši da nema gubitka radnih mjesta, nego da je rast usporen.
– Od 1. siječnja do 31. listopada 2025. imamo 528 zaposlenih više u odnosu na prosinac 2024., koji ne možemo uzeti kao referentni period. Ne znam zašto je zastupnik Čelik spominjao prosinac, kad relevantan period možemo promatrati od siječnja do listopada ove godine. Podaci govore da imamo jedan posto rasta. Mi nismo gubili radna mjesta, rast je značajno usporen, ali to je očekivano kada se provode reforme – rekao je Delić.
Dodao je kako se broj nezaposlenih iz godine u godinu značajno smanjuje te da je pokrenuta reforma tržišta rada koja bi do kraja godine mogla dodatno smanjiti broj nezaposlenih.
– Prema podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. listopada 2025. registrirano je 547.197 zaposlenih, što je povećanje od 6.219 u odnosu na kolovoz, kada je zabilježen najmanji broj zaposlenih u ovoj godini. Taj rast predstavlja kombinaciju socijalnog poticanja kroz minimalnu plaću i fiskalnog poticanja kroz smanjenje doprinosa, čime Vlada izravno utječe na jačanje tržišta rada – istaknuo je ministar.
Delić je dodao da je smanjen broj zaposlenih u drvnoj industriji, ali da ukupni trend pokazuje kumulativan rast uz sezonska kretanja i povremena usporavanja. Istaknuo je da je povećanje minimalne plaće u FBiH sa 619 na 1.000 konvertibilnih maraka imalo vidljiv učinak na kretanje zaposlenosti u siječnju.
– Ovakvo povećanje po pravilu stvara pritisak na poslodavce, osobito u sektorima gdje je velik dio radnika bio plaćen oko minimalca, poput trgovine, usluga, tekstila i dijelova prerađivačke industrije – rekao je Delić.
Dodao je da je siječanj 2025. pokazao manje dinamičan rast zaposlenosti nego prethodnih godina, a u pojedinim sektorima zabilježeno je i blago smanjenje broja zaposlenih.
– Iako ukupna razina zaposlenosti u siječnju raste iz godine u godinu, rast u siječnju 2025. bio je usporen, što se može povezati upravo s povećanim troškovima rada koje je donijelo podizanje minimalne plaće – naglasio je.
Po njegovim riječima, odluka o rastu minimalne plaće djeluje dvosmjerno – pozitivno kroz povećanje neto primanja radnika i veću socijalnu sigurnost, a negativno kratkoročno kroz pritisak na poslodavce, što se odražava na blaži rast zaposlenosti. Delić je podsjetio da je pad zaposlenosti u siječnju uobičajena sezonska pojava u Federaciji BiH posljednjih godina, zbog isteka ugovora na određeno, završetka projekata i sezonskih poslova, smanjenja obima posla nakon novogodišnjeg razdoblja te racionalizacije radne snage koju poslodavci planiraju početkom fiskalne godine.
