Sve veći utjecaj društvenih mreža na djecu i mlade stavlja pred roditelje i stručnjake niz izazova, od emocionalnog razvoja i samopouzdanja do rizika od ovisničkog ponašanja i internetskog nasilja.
U razgovoru za Fenu, specijalistica školske i predškolske psihologije Žana Pavlović upozorava da nekontrolirana uporaba društvenih mreža kod djece može dovesti do brojnih poremećaja, ali napominje da potpuna zabrana ne bi dala dobre rezultate.
U prosincu prošle godine Australija je postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina, blokirajući pristup platformama uključujući TikTok, YouTube, Instagram, Snapchat, Reddit i Facebook, dok online igre i aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa nisu obuhvaćene zabranom.
Primjer Australije slijedile su mnoge države. Francuska je najdalje otišla u Europi kada je riječ o ograničavanju pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, budući da je i Senat podržao takav plan, iako zakon još nije konačno usvojen.
Britanska vlada trenutačno provodi savjetovanje o potencijalnoj zabrani društvenih mreža, koje bi trebalo biti završeno do 26. svibnja. Grčka je “vrlo blizu” uvođenju zabrane društvenih mreža za mlađe od 15 godina, a i Španjolska je objavila da planira zabraniti društvene mreže za mlađe od 16. U portugalskom parlamentu podnesen je prijedlog zakona o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16, bez pristanka roditelja.
To su samo neke od približno dvadesetak europskih država koje trenutačno razmatraju ili su već pokrenule zakonodavne inicijative za ograničavanje pristupa društvenim mrežama za djecu, što ukazuje na sve izraženiji trend jačanja zaštite maloljetnika u digitalnom prostoru.
Kada je riječ o zemljama regije, situacija je znatno drugačija, budući da većina država zapadnog Balkana još nije ušla u fazu ozbiljne regulacije pristupa društvenim mrežama za djecu.
Jedini izuzetak je Slovenija, dok ostale zemlje zasad ostaju na razini rasprava, edukacije i općih mjera zaštite.
Dodatnu težinu navedenim inicijativama daju i podaci nedavnog istraživanja Eurobarometra, koji pokazuju da se mladi danas najviše informiraju upravo putem društvenih mreža, a na sve veći utjecaj ovih platformi na mlade ukazuje i Žana Pavlović, specijalistica školske i predškolske psihologije i vlasnica psihološkog centra Svijet dječje psihe.
– Društvene mreže danas imaju ogroman utjecaj, ne samo na emocionalni razvoj djece i mladih, već i na njihov ukupni razvoj, iako taj utjecaj ne mora biti samo negativan, jer, kao i sam internet, mogu biti prostor povezivanja, kreativnosti i učenja. Ipak, društvene mreže sa sobom nose rizike koji osobito pogađaju mlade, imajući u vidu njihovu nezrelost i povećanu osjetljivost – kaže psihologinja.
Ona upozorava da društvene mreže potiču mlade da se uspoređuju s drugima, pri čemu su izloženi sadržajima koji stvaraju privid savršenstva, iako je riječ o standardima koje je u stvarnosti teško ili nemoguće postići.
– Ukoliko su djeca i mladi izloženi takvim sadržajima, postoji mogućnost da se kod njih javi osjećaj manje vrijednosti ili nezadovoljstva izgledom vlastitog tijela, tako da mogu imati nerealna očekivanja, a to može dovesti do pada samopouzdanja – ističe.
Također naglašava da u svakodnevnoj praksi vrlo često svjedoči sve bržem razvoju ovisničkog ponašanja kod djece i mladih, jer su algoritmi dizajnirani na način da zadrže našu pozornost.
– To kod djece vrlo brzo dovodi do kompulzivnog korištenja tehnologije i smanjenja tolerancije na frustrirajuće misli. Osim toga, sve je izraženiji problem preopterećenosti informacijama, zbog čega djeca i mladi otežano filtriraju sadržaje i razvijaju kritičko mišljenje. U moru informacija koje nas svakodnevno okružuju, i mladi i odrasli postaju preplavljeni, što može povećati anksioznost i dovesti do emocionalne nestabilnosti. Ono što još često vidim u svojoj svakodnevnoj praksi je poremećaj sna, jer korištenje ekrana do kasno u noć izravno utječe na kvalitetu, a time i na raspoloženje djece, koncentraciju i školski uspjeh, tako da počinju zanemarivati neke osnovne obveze – navodi Pavlović.
Psihologinja ističe da brojna istraživanja ukazuju na povezanost između društvenih mreža i depresije, osobito među mladima koji ih sve intenzivnije koriste, ali naglašava da same po sebi nisu uzrok, već mogu djelovati kao okidač i dodatno pojačati već prisutne simptome.
– Što više vremena mladi provode gledajući “savršene” živote na društvenim mrežama, koji su samo jedan dio stvarnog života ili možda uopće nisu stvarni, veća je vjerojatnost da će se početi osjećati loše. Osjećaj usamljenosti povećava i pasivno korištenje društvenih mreža ili interneta, odnosno “scrollanje” bez aktivnog sudjelovanja – kaže Pavlović, upozoravajući i na problem digitalnog nasilja (cyberbullyinga), koje može ostaviti duboke posljedice na emocionalno, psihičko, ali i tjelesno zdravlje djece i mladih.
Specijalistica školske i predškolske psihologije ističe da, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca ne bi trebala koristiti društvene mreže prije 13. godine, jer njihov mozak u tom razvojnom razdoblju još nema dovoljno razvijene kapacitete za procjenu rizika, emocionalnu samoregulaciju i kritičko promišljanje.
– Za dijete bi bilo idealno da prvo savlada osnovne digitalne vještine, odnosno da nauči prepoznati manipulativne sadržaje i dezinformacije. Također, djeca bi, prije nego što im se uopće povjeri mobilni telefon, trebala usvojiti jasne granice i zdrave navike prilikom korištenja tehnologije. Međutim, u praksi se često susrećem sa situacijama gdje roditelji već s polaskom u školu djetetu kupuju pametni sat ili mobitel. Takav pristup je pogrešan – ističe.
Unatoč štetnom utjecaju društvenih mreža na razvoj i ponašanje djece, Pavlović smatra da potpuna zabrana ne bi dala dobre rezultate.
– Umjesto potpune zabrane, treba raditi na edukaciji djece i njihovoj digitalnoj pismenosti od najranije dobi. Također, učinkovitije od potpune zabrane bilo bi dogovaranje pravila korištenja: bez uporabe ekrana najmanje sat vremena prije spavanja, zabrana korištenja mobitela za stolom te izbjegavanje skrivenih profila na društvenim mrežama. Također, preporučujem da se vikendom vrijeme provedeno uz mobitele dodatno smanji u odnosu na radne dane – kaže psihologinja.
Pavlović ističe da uvijek preporučuje otvoren i iskren razgovor s djetetom, jer smatra da je to najbolji pristup. Naglašava da je važno jasno djetetu poručiti da se, bez obzira na ono što vidi, doživi ili osjeti na internetu i društvenim mrežama, uvijek može obratiti roditeljima za podršku i savjet.
– Osim toga, roditelji trebaju preispitati i vlastite navike, odnosno koliko vremena i sami provode na društvenim mrežama i internetu, jer upravo osobni primjer ima snažan utjecaj na ponašanje djece – napominje Fenina sugovornica.
Psihologinja navodi da roditeljima često savjetuje da, kada primijete da dijete pokazuje veću odgovornost, postupno prošire njegove slobode u korištenju interneta i društvenih mreža. Ipak, naglašava da te granice ne smiju biti neograničene, jer tinejdžeri nerijetko provode i do sedam sati dnevno na internetu, osobito tijekom vikenda.
Još jedan savjet koji bi dala roditeljima je da ne smiju biti “policajci”, već sigurna luka za svoje dijete.
– Najvažnije je da dijete osjeti da je roditelj prisutan i zainteresiran te da nije spreman samo kažnjavati, već i saslušati. Ono što danas vidim u svakodnevnoj praksi jest da sve više roditelja ne poznaje svoje dijete, što je poražavajuća činjenica. Ako dijete ima stabilan odnos s roditeljima i njihovu emocionalnu podršku, ako ima prijatelje u stvarnom svijetu, dovoljno sna i kretanja, mnogo je otpornije na negativne utjecaje društvenih mreža – tvrdi Pavlović.
Na kraju razgovora psihologinja je poručila da, iako je tehnologija neizostavan dio svakodnevice i da ju je nemoguće izbjeći, moramo naučiti živjeti s njom na način da ona ne kontrolira nas, već da mi upravljamo njome te da treba služiti isključivo kao alat koji olakšava život.
Konkretni pravni slučajevi sve češće problematiziraju način funkcioniranja digitalnih platformi. Tako je sud u Kaliforniji nedavno donio presudu protiv kompanija Meta i Google, utvrdivši da su njihove platforme Instagram i YouTube dizajnirane na način koji može izazvati ovisnost te da nisu adekvatno zaštitile maloljetne korisnike.
Porota je u ovom slučaju naložila isplatu odštete od šest milijuna dolara mladoj ženi koja je tvrdila da su joj društvene mreže uzrokovale ozbiljne mentalne probleme, uključujući depresiju i suicidalne misli.
Sud je pritom zaključio da su platforme svjesno osmišljene kako bi što dulje zadržavale pozornost korisnika, koristeći mehanizme poput algoritama, beskonačnog “scrollanja” i automatskog pokretanja sadržaja.
