Christian Schmidt je prije nešto manje od pet godina stupio na dužnost Visokog predstavnika. Njemački diplomat je donio nekoliko kontroverznih odluka, a posebno se ističe izborna reforma u izbornoj noći 2022. godine, ali i odluka o nepoštivanju njegovih odluka kao kaznenom djelu zbog čega je ušao u sukob s Miloradom Dodikom. Iako je u više navrata izrazio nadu kako će biti posljednji visoki predstavnik, to za sada još uvijek nije sigurno.
Za Nijemce se kaže kako kroz svoju strogoću traže red, ali nakon Schmidtovog mandata teško je procijeniti je li u našoj zemlji taj red uspostavljen ili vučemo iste probleme koje smo vukli i godinama ranije. Vjerojatno niti jedna strana nije potpuno zadovoljna s njegovim radom, ali će zbog njegovog odlaska zasigurno biti najsretniji u Republici Srpskoj.
"Visoki predstavnik je imao i neke konflikte tijekom svog mandata, obilježilo ga je to da je bio u stalnom sukobu s predstavnicima vlasti iz Republike Srpske, odnosno s Miloradom Dodikom. I gotovo cijeli ili barem dobar dio mandata je potrošio i iscrpio na taj dio sukoba, a možda se trebao baviti više nekim drugim stvarima koje bi potaknule veću funkcionalnost i razvijanje Bosne i Hercegovine i vidimo da to nije dovelo do neke baš sjajne situacije", kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne politolog Marko Lucović.
Postrožavanje Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, Zakon o nepoštivanju odluka Visokog predstavnika što je proizvelo sudski proces Miloradu Dodiku, uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces, izborna reforma u izbornoj noći i izmjena Ustava Federacije kao i kasnije suspendiranje Ustava Federacije na jedan dan kako bi se oformila federalna vlada bez SDA. Sve su te odluke ostavile velik trag u BiH, ali upravo posljednje spomenute su stvorile ogorčenje i u dijelu bošnjačke javnosti.
"Te su odluke u velikom dijelu bošnjačke javnosti doživljene kao otvoreno svrstavanje uz HDZ i hrvatsku politiku u BiH, a sudeći po svježim reakcijama na njegovu ostavku, čini se da će upravo zbog toga za mnoge Bošnjake on ostati upamćen kroz osjećaj neke gorčine i političke nepravde. Hrvati će ga vjerojatno pamtiti znatno pozitivnije jer je prvi nakon dugo vremena kroz svoje odluke jasno pokazao da pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata nije izmišljena politička tema, kao i da Federacija teško može stabilno funkcionirati uz konstatno preglasavanje jednog konstitutivnog naroda", riječi su društveno-političkog kolumnista Damira Omerbegovića.
Legitimne predstavnike Hrvata je nakon Schmidtove intervencije teže izbaciti iz federalne vlasti, ali i dalje prema tumačenju Ustavnog suda BiH presuda Ljubić nije provedena, a uz to Hrvatima i dalje ostaje ugroženo mjesto hrvatskog člana Predsjedništva. Schmidt je u više navrata najavljivao kako će biti posljednji visoki predstavnik nakon što ispuni zadatak, no, u međunarodnim krugovima je izgubio podršku i to prije svega od SAD-a, zato je i logično pitanje što će dalje biti s ovom institucijom, kakve bi ona mogla imati ovlasti i je li izgubila prvotni smisao.
"Više od 30 godina kasnije dolazimo do jedne vrlo apsurdne situacije da BiH govori o europskom putu, demokraciji i suverenitetu, a i dalje ima neizabranog stranog dužnosnika koji može donositi odluke iznad domaćih institucija. Ono što je zanimljivo je da sva tri naroda imaju gotovo isti obrazac ponašanja, trebamo biti realni. Svi podržavaju OHR onda kada misle da štiti njihove političke interese, a napadaju ga kada odluke krenu protiv njih. To najbolje pokazuje koliko je cijeli politički sustav nezdrav", smatra Omerbegović.
"Mi danas ne možemo tvrditi s obzirom na cijelu situaciju svih visokih predstavnika, pa i ovoga sada trenutno da je funkcija Visokog predstavnika ono što Bosni i Hercegovini u ovom trenutku treba. Zato nakon mandata Christiana Schmidta ostaju upitnici, a Bosnu i Hercegovinu ostavljaju negdje usred Atlantskog oceana kao neku barku koja plovi bez ikakvog cilja i puta. Jednostavno treba u javni diskurs postaviti pitanje Visokog predstavnika kao funckije je li uopće potrebna kao takva", zaključuje Lucović.
U javnosti se već počelo licitirati s imenima potencijalnih Schmidtovih nasljednika te kojoj strani bi oni mogli više odgovarati, no, prema ocjeni naših sugovornika vrijeme je da konačno domaći politički dužnosnici preuzmu više odgovornosti te sami počnu donositi bitne odluke.
