Hercegovina je poznata po svojoj mediteranskoj klimi i gotovo idealnim uvjetima za uzgoj šipaka. Potencijal prije 10-ak godina prepoznao je Nermin Lešo iz Čapljine koji na plantaži uzgaja 6 ipo tisuća stabala ovog voća. Proizvodi 3 sorte šipaka i to barski sladun, konjski zub i glavaš. Iako je šipak voćna vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje Hercegovine, Nermin smatra kako potencijal koji nudi hercegovačka zemlja i krš, nije dovoljno iskorišten.
"Na kraju krajeva, isplati se i uspije se. Što bude konzumnog šipka- to se proda, a ovaj sitni i ispucali šipak ide u preradu u sokaru tako da se isplati. Moglo bi više s obzirom da imamo lokalitete koji su podložni uzgajanju šipka i mislim da nije dovoljno zastupljen i da bi trebalo biti više tih plantaža", kazao je Nermin Lešo.
Upravo znanstveno-stručne radionice koje okupe brojne udruge i proizvođače šipka iz Hercegovine, za cilj imaju promovirati uzgoj ovog voća kojega zovu i eliksirom mladosti i zdravlja zbog bogatog sadržaja vitaminom B i C. Jedna takva radionica održana je u Federalnom Agromediteranskom zavodu, koji stavlja naglasak na mediteranske kulture poput masline, smokve, vinove loze i šipka.
"Uz poteškoće smo ipak uspjeli održati to sve skupa uz napore koje ulažemo i uz potporu proizvođača sa terena gdje pokušavamo zajendički u sinergiji pronaći način da se površine pod šipkom koje su danas skromne ipak podignu", rekao je Marijo Leko, pomoćnik direktora Federalnog Agromediteranskog zavoda.
Mnogi smatraju kako je šipak nepravedno zapostavljena a ujedno i autohtona vrsta, i upravo je to bila inspiracija i tema za znanstveno stručnu knjigu pod nazivom "Šipak- simbol plodnosti i izobilja" autorice Amele Medar koja je danas predstavljena.
Više u prilogu:
