Prije 31 godinu, na današnji dan, potpisan je Washingtonski sporazum kojim je zaustavljen hrvatsko-bošnjački rat i uspostavljena Federacija BiH.
Sporazum su 18. ožujka 1994. godine u glavnom gradu SAD potpisali tadašnji premijer u Sarajevu Haris Silajdžić i hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić te Krešimir Zubak, predsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Sporazumom je dogovoreno primirje između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Dogovoren je i teritorijalni i ustavni preustroj zemlje, i to tako što bi bila uspostavljena Federacija sastavljena od 10 županija odnosno kantona. Nepuna dva tjedna nakon sporazuma, 30. ožujka 1994. godine, Ustavotvorna skupština prihvatila je velikom većinom glasova Ustav Federacije BiH kojim se uspostavlja Federacija Bosne i Hercegovine na teritoriju s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.
Cilj je bio osigurati decentralizaciju i nacionalnu ravnopravnost budući da je bilo jasno da manjinski hrvatski narod ne bi bio jednakopravan u bilo kakvoj centraliziranoj verziji države. Washingtonski sporazum je trebao biti samo prva faza dogovora, a druga bi bila i uključivanje Republike Srpske u pregovore, kako bi se u konačnici cijeli prostor BiH uredio na federalnom principu. Međutim, od toga je međunarodna zajednica kasnije odustala, ali ono što je možda i pogubnije posebno za hrvatski narod u BiH je tiha revizija Washingtonskog sporazuma koja traje preko 25 godina.
Mnogi mehanizmi koji su jamčili jednakopravnost Hrvata postupno su ukidani, baš kao što je postupno smanjivana i zastupljenost Hrvata u tijelima vlasti. Uzurpirane su i ustavne ovlasti županija, što je opet najviše štete nanijelo Hrvatima i njihovim političkim pravima. Indikativno je da su ti procesi razvlašćivanja Hrvata bili najizraženiji za vrijeme Alijanse za promjene te u vrijeme kada je Federacijom vladala “platformaška” koalicija.
Još neki od pratećih dokumenata iz Washingtona nikada nisu provedeni. Tako nikada nisu uspostavljeni konfederalni odnosi između Federacije BiH i Republike Hrvatske, iako su okvirni sporazum o tome potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Mnogo toga vezano uz Washingtonski sporazum je ostalo mrtvo slovo na papiru.
