Skip to main content

"Presuda ´Ljubić´ nije provedena dok god Komšić može u Predsjedništvo"

| Autor: RTV HB
  • Image
    Bozo Ljubic

Visoki predstavnik Christian Schmidt danas je najavio kako bi ponovno mogao intervenirati i nametnuti tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona ako se politički predstavnici ne dogovore. A dan ranije Schmidt se sastao i sa Željkom Komšićem s kojim se prema obrazloženju Komšićeva ureda, složio oko toga da je presuda u predmetu "Ljubić" provedena njegovom intervencijom u izbornoj noći 2. listopada 2022. godine.

S takvim tumačenjem ne slaže se bivši predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić, ali ni sam Božo Ljubić koji je pokrenuo tužbu pred Ustavnim sudom.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić navodi kako je skandalozno što se Schmidt uopće sastao s Komšićem.

"Jer je glasovima Bošnjaka uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva. Iz te iste pozicije u svakoj prilici po svakom pitanju djeluje protuhrvatski. Schmidt je sastajući se s njim pokazao eklatantno nepoštovanje i prema hrvatskom narodu. On sigurno zna i to kako je Komšić njega okarakterizirao kao, citirat ću: "dezorijentisanog klauna" u jednom intervjuu u rujnu prošle godine. Nakon svega toga Schmidt pokazuje manjak samopoštovanja", kazao je Ljubić.

Samo tumačenje kako je presuda "Ljubić" provedena smatra najgorim mogućim cinizmom.

"Upotrijebit ću i razumljivu hrvatsku riječ glupost. Naime, iz odluke Ustavnog suda jasno je kako je jedino Parlamentarna skupština nadležna provesti odluku Ustavnog suda, a ona to nije učinila što je Ustavni sud u više navrata potvrdio", istaknuo je Ljubić za RTV HB.

Da presuda "Ljubić" nije provedena i da Schmidt svojom intervencijom nije zaštitio konstitutivne narode ranije je za naš program rekao i bivši predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić, a sada je potvrdio i sadašnji ministar pravde Davor Bunoza.

"Suštinski odluka Ustavnog suda U-23/14 nije izvršena. Skrenut ću samo na paragraf ili točku 51 iz našeg obrazloženja. U toj točci govori se o legitimnom predstavljanju. I obrazlaže Ustavni sud zašto je potrebno da taj izaslanik koji uđe u Dom naroda ima u suštini bazu onoga koga predstavlja. Ako predstavlja Bošnjake bošnjačku bazu, Srbe srpsku, a Hrvate hrvatsku ili Ostale da na određeni način ima tu bazu", rekao je Tadić u Dnevniku RTV HB 26.travnja 2023.

"U istoj točci Ustavni sud zapravo postavlja načelo konstitutivnosti u Federaciji BiH, a u kontekstu Doma naroda može biti ostvareno samo ako je popunjavanje Doma naroda učinjeno na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji BiH. Dakle ovo je ključna stvar koja se mora ostvariti da bi se uopće govorilo da je odluka u predmetu "Božo Ljubić" provedena", istaknuo je za RTV HB ministar pravde Davor Bunoza.

Schmidt je povećavanjem broja izaslanika u klubovima konstitutivnih naroda u federalnom Domu naroda sa 17 na 23 smanjio je neproporcionalnost u predstavljenosti pojedinih županija, ali Ljubić dodaje kako bit presude nije ispunjena.

"Federacija se sastoji od federalnih jedinica - kantona, međutim, bez obzira na navedeno Dom naroda nije dom federalnih jedinica nego dom konstitutivnih naroda. To je izrijekom naglasio Ustavni su u svojoj odluci. Konstitutivni narodi su izborne jedinice i Izborni zakon mora osigurati potpuni, da ne kažem stopostotni legitimitet. Što imamo danas u Domu naroda na temelju intervencije Schmidta?

Umjesto Edina Fejzića u hrvatskom klubu iz Goražda sjedi Berina Fejzić. Dakle Goražde u kojemu žive 24 osobe hrvatske nacionalnosti ima jednog izaslanika u Domu naroda kao i Posavska županija gdje živi preko 33 tisuće Hrvata. Ako se Schmidt zbilja složio s Komšićem da je odluka u predmetu "Ljubić provedena, onda je po ovom pitanju sigurno neoobaviješten, pa čak i dezorijentiran. I sve dok u Predsjedništvu sjede osobe kao Komšić ova presuda nije provedena", poručio je Božo Ljubić.

Dodajmo kako je Ustavni sud u presudi Ljubić podsjetio da vlast u demokraciji proizlazi iz naroda i pripada narodu, a kao narod je u slučaju BiH označio konstitutivne narode koje bi političkom pogledu trebali predstavljati njihovi legitimni politički predstavnici i to na svim administrativnim razinama, što onda uključuje i Predsjedništvo BiH.

Podjeli:

FacebookTwitterShare