Nakon što su gotovo sve stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH jučer podržale izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, postalo je jasno kako će ovaj strateški projekt u potpunosti preuzeti američki investitori.
Time bi trebale završiti priče o blokadama i dugotrajnim političkim prepucavanjima, a iza cijelog procesa čvrsto će stati američki kapital, što bi projektu trebalo dati dodatnu vrijednost i prioritet. Prema ocjenama stručnjaka, nitko od domaćih političkih aktera ne bi se trebao smatrati ni pobjednikom ni poraženim.
Geopolitika i američki autoritet
Pravnik Damir Sakić ističe kako je usvajanje ovog zakona jedini ispravan korak u pravom smjeru, ponajviše zbog nepostojanja konsenzusa oko poduzeća BH Gas.
"Mogli ste imati neku pirovu zakonsku odredbu koja je samo navodila BH Gas, međutim, u praksi bi to bilo neprovedivo. Na ovaj način, Sjedinjene Države su svojim autoritetom tu stvar riješile", navodi Sakić.
Sakić ne smatra spornim izravno uvrštavanje američkog investitora u sam zakon, naglašavajući kako Federacija BiH, a time i cijela država, radi ključne korake prema energetskoj neovisnosti o ruskom plinu. Time se, objašnjava Sakić, projektu daje pravna i politička sigurnost te se otklanja neizvjesnost i daljnje politiziranje koje bi vjerojatno uslijedilo i blokiralo proces pri odabiru neke druge kompanije.
Novinar Zoran Krešić dodaje da je, iako je pravno neuobičajeno u zakonu navesti ime kompanije bez prethodne dodjele koncesije, to odraz globalnih geopolitičkih kretanja i borbe za resurse, povlačeći paralelu sa sličnim procesima u Venezueli i Iranu. Za njega je najvažniji aspekt ovog procesa okretanje Zapadu. "Postajemo dio nečega što predstavlja euroatlantska civilizacija uz konačno raskidanje svih veza koje postoje na Istoku", jasan je Krešić.
Problem državne imovine
Iako su izmjenama zakona učinjeni presudni koraci za Južnu plinsku interkonekciju, realizacija samog projekta i dalje nosi otvorena pitanja. Krešić upozorava kako će provedba biti vrlo teška na terenu ako se ne riješi dugogodišnji spor oko državne imovine na relaciji Sarajevo – Banja Luka, koji traje duže od dvadeset godina od Daytona.
"Realizacija plinske interkonekcije će se vrlo teško dogoditi ako se ne riješi pitanje državne imovine, osim ako se ne donese neki 'lex specialis', proglasi poseban javni strateški interes pa da se zaobiđu sve ove procedure", objašnjava Krešić.
Ugovor s Hrvatskom u Dubrovniku
Sada se očekuje da izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji i formalno potvrdi federalni Dom naroda. Nakon toga slijedi završna političko-pravna faza koja uključuje potpisivanje međudržavnog ugovora s Republikom Hrvatskom. Taj ključni diplomatski iskorak trebao bi se dogoditi krajem ovog mjeseca u Dubrovniku. Daljnja dinamika i brzina same realizacije projekta na terenu ovisit će isključivo o američkoj administraciji i investitorima.
