Rast cijena energenata u BiH je nastao pod utjecajem rasta cijena na globalnom tržištu, a sve prije svega zbog sukoba Izraela i SAD s Iranom, nakon čega su uslijedile i druge posljedice. No, takav globalni udar još jače se odražava na slabije razvijene ekonomije poput naše. Prognoze stručnjaka idu u smjeru rasta cijena derivata čak iznad najviše prosječne cijene u doba pandemije koronavirusa.
"Prognoze nisu nimalo dobre, današnji porast na 115 dolara po barelu na tržištu, ako bi se zadržao koji dan vrlo vjerojatno već početkom idućeg tjedna doći će do daljnjeg povećanja cijene derivata i već možemo sigurno reći da se približavamo onoj povijesnoj cijeni goriva na benzinskim crpkama koja je prije nekoliko godina iznosila 3,87. I bojim se čak da idemo u onom maksimalnom iznosu u ovom trenutku, a to je negdje oko 4 marke po litru", kazao je energetski stručnjak Almir Bečarević.
Zemlje iz okruženja su poduzele različite mjere kako bi ublažile ovaj energetski udar. Kao potencijelne mjere spominju se kontinuirana regulacija cijena, privremeno ukidanje ili smanjenje trošarina te porezne olakšice ili bržu prilagodbu. Ekonomski stručnjaci smatraju da bi upravo smanjenje ili privremeno ukidanje trošarina na gorivo bio najbolji put za Bosnu i Hercegovinu, ali trenutno za to ne postoji politička volja.
"Pogotovo ako cijena nafte, odnosno dizela dođe iznad 4 KM, mislim da je to neka psihološka granica preko koje se ne smije dopustiti da ide cijena. Inače bi zaista bilo dobro da se država odrekne barem dijela svojih prihoda u korist građana. Ako znamo da je marža ograničena na 25 feninga po litri maksimalno, imamo nabavnu cijenu onda u stvari preko jedne marke u cijeni goriva sudjeluje država. Mogla bi se barem polovine od toga odreći", objašnjava prof. dr. sc. Damir Bećirović, ekonomski analitičar.
S obzirom na to da se kraj sukoba na Bliskom istoku barem za sada ne nazire, prognoze za iduće razdoblje nisu nimalo obećavajuće. Građani bi mogli pretrpjeti nova poskupljenja, a velike udarce bi mogao osjetiti i veći dio našeg gospodarstva.
"Bojim se da ovo nije konačna cijena jer vidimo da se dolje situacija ne smiruje, čak se pogoršava. Sve prognoze govore da bi cijene mogle ići na 120 ili čak 150 dolara, samim time većina derivata na našim crpkama će onda ići drastično preko 4 marke i logično je onda da će to biti značajan udar za one proizvode gdje naft čini taj jedan značajan kalkulativni element, a onda će se to dalje prelijevati na inflaciju i njen porast", dodaje Bačarević.
"Prošle godine smo imali rast minimalne plaće, nakon toga inflaciju, zabranu rada nedjeljom, evo sad imamo udar na cijene energenata. Ja se bojim da će naše gospodarstvo više trpjeti nego gospodarstva koja su žilavija u ovom trenutku jer smo u velikoj mjeri načeti određenim odlukama koje je Vlada Federacije donijela. Nadam se stoga da će se ipak shvatiti da je potrebno reagirati u ovom smjeru da se na bilo koji način pokuša ublažiti ili kompenzirati energetski udar na naše gospodarstvo", kazao je Bećirović.
Iako se početkom godine u BiH govorilo o stabilnosti cijena goriva, sve se promijenilo krajem veljače. Prosječna cijena dizela dramatično je skočila u mjesec dana za preko 40 %, dok je rast cijene benzina dosta umjereniji, ali opet izražen i to za iznos između 12 i 15 %. A za usporavanje daljnjeg rasta cijena trebaju nam konkretnije mjere državnih i entitetskih vlasti ili nade o završetku rata na Bliskom istoku kao i stabilizaciji tržišta naftom kroz alternativna rješanja.
