Uoči 33. obljetnice ratnog zločina koji su pripadnici bošnjačke Armije RBiH počinili nad Hrvatima u selu Trusina kod Konjica, u programu Radija Herceg-Bosne gostovao je Marinko Romić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne, podružnica Konjic.
Podsjećajući na tragični 16. travnja 1993. godine, Romić je istaknuo kako je u ranim jutarnjim satima mučki ubijeno 22 Hrvata – 15 civila i sedam vojnika, dok je jedan od dvojice ranjenih pripadnika HVO-a iz Prve bojne Klis, brigade Herceg Stjepan, naknadno preminuo od posljedica ranjavanja.
Romić je upozorio na poražavajuću činjenicu da su međunarodne organizacije i svjetski mediji gotovo u potpunosti ignorirali ovaj, ali i druge zločine nad Hrvatima konjičkog kraja. "Hrvati općenito u Bosni i Hercegovini nemaju medijsku eksponiranost kakvu imaju Bošnjaci i Srbi, čiji se glas dalje i jače čuje", naglasio je Romić, dodavši kako ispada da su drugi jedine žrtve, unatoč tome što su Hrvati dali ogroman doprinos u borbi za slobodu i podnijeli ogromne žrtve koje se često marginaliziraju.
Farsa od suđenja i izbjegavanje odgovornosti
Govoreći o pravnim procesima, Romić je suđenja pred Sudom BiH nazvao "farsom", ističući da je nedostajalo istinske želje da se stvarni nalogodavci privedu pravdi. Iako su za zločin u Trusini pravomoćno osuđeni nižerangirani časnici i izravni izvršitelji na terenu; Edin Džeko na trinaest, Rasema Handanović na pet, Mensur Memić na deset, Nedžad Hodžić na dvanaest i Nihad Bojadžić na petnaest godina zatvora (dok su Dževad Salčin i Senad Hakalović oslobođeni) – pravda neće biti zadovoljena dok ne odgovaraju oni koji su zločin zapovjedili.
Posebno se osvrnuo na tadašnjeg zapovjednika Zulfikara Ališpagu zvanog Zuka, koji je izbjegao sudski epilog pravdajući se narušenim zdravstvenim stanjem i odlascima u Tursku. "To nikako ne može biti opravdanje da ne izađe pred lice pravde i da mu se sudi za ono za što je bio izravno odgovoran", decidan je bio Romić.
Opustošen klišanski kraj i program obilježavanja obljetnice
Prisjećajući se prijeratnog bogatstva klišanskog kraja, gost Radija Herceg-Bosne s tugom je konstatirao da danas u Trusini nema hrvatskih povratnika. "Taj kraj je opustošen, opljačkan, a Hrvati su tijekom ratnih dešavanja bili prisiljeni iseliti se sa svojih stoljetnih ognjišta i danas su razasuti diljem svijeta", kazao je.
U spomen na sve stradale, program obilježavanja 33. obljetnice zločina započet će 16. travnja u 10:30 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja u Trusini. Središnje misno slavlje u župi sv. Ante na Žitačama s početkom u 11 sati predvodit će umirovljeni pomoćni sarajevski biskup mons. dr. Pero Sudar, nakon čega je predviđen susret i razgovor s preživjelim članovima obitelji ubijenih.
Spomen-obilježje za sve konjičke branitelje
Uz redovita okupljanja, poput tradicionalne svete mise za sve poginule branitelje Klisa i Konjica prve nedjelje u kolovozu, Udruga aktivno radi na njegovanju tradicije HVO-a. Romić je tom prilikom najavio i skori završetak najvažnije zadaće Udruge – izgradnje zajedničkog spomen-obilježja za sve poginule, ubijene, nestale i umrle hrvatske branitelje i civile s područja općine Konjic. Radovi započeti prošle godine trenutno su u poodmakloj fazi, a očekuje se da će spomenik biti posvećen u srpnju, u subotu uoči blagdana sv. Ilije.
"Trusina neće, ne smije i ne može biti zaboravljena. Ona će zauvijek ostati mjesto sjećanja, molitve i opomene kako se ovakav i sličan zločin ne bi nikada i nikome više ponovio. Ali to je i mjesto s kojeg se šalju snažne poruke mira, pomirenja u istini i nade za buduće naraštaje", zaključio je Marinko Romić u razgovoru s kolegicom Marinom Vuga.
