Na današnji dan, prije 545 godina, preminula je Katarina Kosača Kotromanić, posljednja bosanska kraljica koju Hrvati časte kao blaženicu.
Bila je kći Stjepana Vukčića Kosače, istaknutog bosanskog velikaša i Jelene koja je potjecala iz zetske kneževske kuće Balšića. Rodila se oko 1424. godine, a 1446. godine oženio ju je kralj Stjepan Tomaš Ostojić (1443.-1461.) s kojim je imala dvoje djece, Sigismunda i Katarinu, u pojedinim povijesnim spisima spominje se i treće dijete, ali o kojemu nema službenih informacija.
Nakon pada Bosne 1463. godine i kraljeva pogubljenja, spašava se bijegom u Dubrovnik, potom u Rim, ali su joj djeca oteta i odvedena u tursko zatočeništvo te islamizirana.
Kao kraljevska bjegunica pred Turcima, od pape Pavla II. (1464.–1471.) i Siksta IV. (1471.-1484.) dobiva zaštitu i pomoć.
Smatrala se jedinom zakonitom predstavnicom bosanskoga kraljevstva te je 1478. Godine napisala oporuku. Bit je da je imenovala papu Siksta IV. i njegove nasljednike nasljednicima kraljevstva, s nakanom da ga predaju njezinu sinu Sigismundu ili kćerki Katarini, ako se s islama vrate katoličkoj vjeri. U protivnom, Sveta stolica ostaje vlasnicom bosanskoga kraljevstva.
Po svojoj želji, nakon smrti 25. listopada 1478. godine, pokopana je u franjevačkoj crkvi Araceli.
S povjesničarom i predsjednikom HKD-a Napredak, podružnica Kiseljak - Ivom Mirom Jovićem razgovarali smo o liku i djelu kraljice Katarine u jutarnjem programu Radija Herceg Bosne.
