Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres proslijedio je predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a Pedru Comissáriju Afonsu 65. Izvješće visokog predstavnika o implementaciji Mirovnog sporazuma u BiH. Izvješće pokriva razdoblje od 16. listopada 2023. do 15. travnja 2024. godine.
Visoki predstavnik Christian Schmidt navodi da je izvještajno razdoblje obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Europsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP).
U izvješću se navodi da je odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH bila dobrodošao doprinos naporima da se zaštiti stabilnost zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutarnjih izazova, te da daju poticaj za svoje ubrzan napredak. Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, tzv Trojku – da se angažiraju odgovorno i konstruktivno za zajednički interes, odnosno unapređenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost premašivanja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za opće dobro nije slabost već snaga. Mora se poticati a ne kažnjavati ili eksploatirati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH.
Odluka Europskog vijeća mijenja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju BiH. Visoki predstavnik je intenzivno radio na podršci ovoj odluci u smislu uvjeta koje je neophodno ispuniti.
Međutim, to je nedovoljno da se suprotstavi prijetnjama stabilnosti BiH. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske (RS) na čelu s predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodik aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i GFAP.
Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da izvršava svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će nastaviti s jednostranim povlačenjem RS iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni porezni, pravosudni i izborni sustav – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju da izraze svoju bezuvjetnu posvećenost GFAP-u, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu.
- Ova obaveza djelomično nedostaje - upozorava Schmidt.
Krešić za Dnevnik RTV HB: Schmidtova izvješća su rukopis SDfA
Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. Osim što promovira ukidanje Suda BiH i Tužiteljstva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.
Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodna ad hoc institucija visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost da provede mandat GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom Predstavnik, a ne entitetu.
Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavali različita politička mišljenja.
Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de iure raspada države BiH, za što se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenarij s teškim posljedicama.
Cjelokupno političko okruženje je plodno tlo za prijetnje tranzicijskoj pravdi. Tu je nazadovanje u nastojanjima javnosti da se suoči s prošlošću i alarmantan nivo etnonacionalističkog povijesnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca. Ovi trendovi su bili usko povezani s općim nazadovanjem demokracije, poštovanjem ljudska prava i vladavina prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine.
Nastavljeni su incidenti protiv povratnika. Postojao je stalan priliv prijava o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno pothranjuje osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom, navodi se, između ostalog, u izvješću visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a.
