Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini završena je danas bez obraćanja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, jer sjednicom predsjedava Rusija koja ne priznaje njemačkog diplomatu kao legitimnog predstavnika. Njemački diplomata je, međutim, pripremio svoj 68. izvještaj o stanju u BiH namijenjen generalnom sekretaru UN-a koji je danas službeno objavljen na stranici OHR-a.
Ovaj izvještaj pokriva period od 16. travnja do 15. listopada ove odine i detaljno opisuje političku krizu u Bosni i Hercegovini, izazvanu djelovanjem vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njenih institucija.
- Ove akcije dio su dugoročne, promišljene političke strategije, a ne samo reakcije na presudu Suda Bosne i Hercegovine ili odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o prekidu mandata Dodiku. Usprkos napetostima i napadima na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru, mir je očuvan, a strah od uključivanja policijskih snaga bio je kratkotrajan, s tim da je spor ostao prvenstveno politički. Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je omogućio Sporazum o miru, i dalje funkcioniše, dok je stabilizirajuća uloga EUFOR-a, uključujući povećanje broja trupa, značajna.
Napadi na Opći okvirni sporazum o miru nanijeli su značajne političke i institucionalne štete, dovodeći Bosnu i Hercegovinu u strukturnu krizu s geopolitičkim posljedicama. Sporazum je bio temelj mira, stabilnosti i napretka u protekle tri desetljeća, pružajući okvir za reforme koje su ojačale političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost, vladavinu prava, funkcionalnost institucija, EU integracije i investicione prilike, uz podršku Ureda Visokog predstavnika - navodi se u izvještaju.
Iako Bosna i Hercegovina pripada EU obitelji, djelovanje domaćih vlasti, posebno vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, podrilo je put ka članstvu u EU, blokirajući potrebne pravne i ustavne odluke i propuštajući prilike u procesu pristupanja EU tijekom izvještajnog perioda.
- Ipak, nedavna usvajanje Reformskog plana od strane Vijeća ministara, neophodnog za implementaciju Plana rasta—postignuta neposredno prije roka od 30. rujna zahvaljujući istrajnim naporima nekih članova Vijeća—predstavlja skroman, ali važan korak ka obnovi napretka i trenutačno se čeka mišljenje Europske komisije - istaknuto je izvještaju visokog predstavnika u BiH.
Navodi se da su se uporne nesuglasice među političkim elitama na državnom nivou, posebno bivšim koalicionim partnerima, intenzivirale nakon odbijanja žalbe bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na prvostupanjsku presudu koja ga je proglasila krivim za kršenje Općeg okvirnog sporazuma o miru. Ključna pitanja spora uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, ulogu međunarodne zajednice i Visokog predstavnika, put zemlje ka EU i integraciju u NATO, kao i pitanja državne imovine, državnog proračuna i druge teme od velikog značaja za suverenitet Bosne i Hercegovine.
- Opći okvirni sporazum o miru je obavezan, a ne opcionalan. Njegove garancije predstavljaju minimalne obaveze koje sve strane moraju poštovati. Teritorijalni integritet i politička nezavisnost države moraju biti očuvani, kako unutar zemlje, tako i međunarodno. Jednako je kritična vladavina prava, koja zahtijeva da sve sudske odluke—bilo od Suda BiH ili Ustavnog suda—budu u potpunosti implementirane i poštovane, istaknuto je.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u veljači 2025. donio nekoliko ključnih presuda u vezi s aktima i zakonodavstvom koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Sud je ukinuo više zakona ab initio, uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada vanustavnih institucija BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, Odluku o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske zajedno sa Pravilnikom o izboru prvih članova VSTS-a RS.
- Ovi zakonski akti bili su zasnovani na pogrešnom pretpostavci da entitet može jednostrano zanemariti državno zakonodavstvo i provoditi vlastite zakone kroz paralelne strukture - stoji u izvještaju Schmidta.
Nakon potvrde presude bivšem predsjedniku Republike Srpske i odluke SIP-a o prekidu njegovog mandata, "Milorad Dodik je formalno priznao gubitak predsjedničkog mandata registrirajući svoju stranku za prijevremene izbore i kandidujući novog predsjedničkog kandidata ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)".
Odluke institucija na državnom nivou, posebno sudskih, poslale su jasnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak BiH, te nepoštivanje sudskih odluka, nose pravne posljedice. Visoki predstavnik je dosljedno dokumentirao, uključujući pred Vijećem sigurnosti UN, nepoštivanje obaveza Republike Srpske prema Sporazumu, koji je bio temelj mira, stabilnosti i razvoja u proteklih 30 godina. Dok su izazovi dostigli vrhunac u izvještajnom periodu, postupci sudskih institucija pružaju nadu da vladavina prava može prevladati.
- Iako je državna sudska vlast odlučno reagirala na inicijative Republike Srpske, funkcionalnost drugih institucija je kompromitirana. Koalicija na državnom nivou se raspala, stranke Trojke (SDP BiH, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ BiH i SNSD odbijali restrukturiranje Vijeća ministara. Koalicija formirana nakon izbora 2022., koja se oslanjala na kompromis radi napretka ka EU, nije izdržala ultimatume i prijetnje SNSD-a. Posljedično, Parlamentarna skupština je ostala paralizirana, a rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate - navodi se u izvještaju o stanju u BiH.
Navodi se da nedavni dogovor o Reformskom planu ukazuje na širu propuštenu priliku.
- Trenutačna kriza u BiH je politički proizvedena, ali rješenje se može postići kroz postojeće institucije. Upornost u osporavanju institucionalnog legitimiteta podriva povjerenje među političkim akterima i konstitutivnim narodima, otežavajući kompromis. Ustav se oslanja na podjelu vlasti i spremnost vlasti na dogovor. Akcije Narodne skupštine Republike Srpske da potkopa državne kompetencije i stvori paralelne strukture imaju dugoročne efekte na funkcionalnost države. Političke tvrdnje da međunarodna zajednica, posebno Visoki predstavnik, ometa domaće odlučivanje često služe kao opravdanje za neaktivnost - ističe se u izvještaju.
