Nakon što su na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine usvojene izmjene Izbornog zakona koje se tiču izbornog integriteta, za očekivati je kako iste neće biti usvojene u državnom Domu naroda. Zbog svega toga postavlja se pitanje hoće li ponovno intervenirati Visoki predstavnik te kako će se to odraziti na izmjene Izbornog zakona koje se tiču legitimnog predstavljanja naroda.
Pitanje Izbornog zakona nikako da ugleda neko cjelovito rješenje. Jedni inzistiraju na tzv. tehničkim izmjenama, a drugi na rješenjima za presude domaćih i međunarodnih sudova. Ipak, prošli tjedan većina zastupnika Zastupničkog doma je izglasala tehničke izmjene na inicijativu SDA.
S obzirom da se ovakvim izmjenama protive i HDZ i SNSD, koje su vladajuće stranke i koje mogu okupiti većinu u Domu naroda, očekuje se kako ovaj zakon neće proći u tom domu.
Potpuno osiguravanje integriteta izbornog procesa nikome ne bi trebalo biti sporno, ali upitna je svrha i opravdanost usvajanja ovakvih izmjena Izbornog zakona bez onih suštinskih, a pogotovo po hitnom postupku.
Ako ovakav Izborni zakon očekivano ne prođe u Domu naroda, oči javnosti se ponovno okreću prema Visokom predstavniku, koji je sredinom prosinca zaprijetio.
"Svaki takav potez bi po mom osobnom mišljenju bio korak unazad u odnosu na njezino stremljenje da postane europska demokratska država", istaknuo je u izjavi za RTV HB politolog Danijel Vidović.
Vidović smatra kako su i stranke Trojke glasovanjem u parlamentu iskazale svoj pravi stav oko izmjena Izbornog zakona te da uopće nisu zainteresirane osigurati izmjene u kojima bi se spriječila diskriminacija konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina.
