Slovenija nakon 2014. godine ponovno ima priliku dobiti potpredsjednicu Europske komisije. Samo što je tada kandidatura bivše premijerke Aleneke Bratušek za sektor energetike završila poprilično neslavno u samom začetku. Ovaj put je predloženo imenovanje Marte Kos kao povjerenice za proširenje, što je posebno važan sektor za Bosnu i Hercegovinu. Naši sugovornici to tumače dvojako.
"Moje mišljenje je da je iskrena želja Europske komisije da u idućem mandatu krene u proširenje, da bi onda ovaj resor bio dodijeljen nekoj od vodećih članica po pitanju diplomacije unutar EU, primjerice Njemačkoj ili Francuskoj. A kao što znamo potencijalna kandidatkinja za preuzimanje tog resora koji ima dodatne zadaće u vezi postratne obnove Ukrajine dodijeljena je Marti Kos, slovenskoj diplomatkinji", kazao je Darko Mršić, novinar i političi analitičar.
"To ukazuje da se radi o osobi koja poznaje lokalni kontekst i lokalne prilike i izazove, pa i lokalni mentalitet domaćih političkih aktera, tu mislim na regiju zapadnog Balkana. Također, ona dolazi iz zemlje koja je prijateljska prema BiH te koja ima neoposredan nacionalni, politički, ekonomski i sigurnosni i svaki drugi interes da se zemlje zapadnog Balkana što brže kreću ka Europskoj uniji. S te strane možemo očekivati više inicijative, više nazočnosti i dinamičniju nazočnost Europske komisije u BiH", misli prof. Elmir Sadiković.
Novinar i politički analitičar Darko Mršić koji živi i radi u Sloveniji, navodi kako je imenovanje Marte Kos i dalje otvoreno zbog kritika slovenske oporbe na čelu s bivšim premijerom Janezom Janšom. Zastupnici njegove stranke bi mogli osporavati imenovanje Kos osim kroz slovenski i kroz Europski parlament gdje imaju veći broj zastupnika.
"Otvoreno je pitanje njenog sudjelovanja u Službi državne bezbijednosti (u bivšoj Jugoslaviji). Naime, u famoznim arhivima koje u Sloveniji zovu "UDB.net" koji su prije dvadeset i pet godina dospjeli u javnost i na internet nalazi se i njeno ime pod šifrom "14000" što je tada klasificirano kao suradnik UDB-e u vidu informatora. Marta Kos odbacuje te tvrdnje, međutim, do sada su se svi ti zapisi pokazivali kao točni", dodaje Mršić.
Nova/stara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokazala je dobru volju prema našoj zemlji, ali da bismo odlučnije zakoračili na europskom putu moramo brže i efikasnije izvršavati svoje zadaće, bez obzira kakav je sastav Europske komisije.
"Nova kadrovska rješenja, koliko god bila pozitivna, s jedne strane neće moći nadomjestiti ono što su naše obveze, odnosno ono za što je nužan konsenzus u BiH. Kriteriji članstva ostaju isti, naše obveze su iste, tako da ne trebamo u nekim vanjskim promjenama, institucionalnim kadrovskim promjenama unutar Europske unije očekivati da se nadomjesti nešto što je obveza ili uvjet napretka same BiH ka Europskoj uniji", ističe Sadiković.
Osim imenovanja Marte Kos, kao mogući voditelj njenog ureda neslužbeno se spominje još jedno zanimljivo ime. Riječ je o iskusnom diplomatu Marko Makovecu, nekadašnjem savjetniku bivšeg slovenskog predsjednika i premijera Boruta Pahora za vanjsku politiku. Sve to govori kako bi unutar novog saziva Europske komisije mogli biti detaljnije upućeni u političku situaciju u BiH.
