Veliku pozornost izazvali su nedavni komentari čelnika izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigija Sorece, koji je jasno poručio da aktualnu političku krizu ne mogu rješavati ni Bruxelles ni EUFOR, već isključivo domaće institucije.
U izravnoj izjavi Soreca je naglasio kako Europska unija želi pomoći, ali se ne namjerava miješati u unutarnje političke procese. Pritom je podsjetio da EUFOR djeluje temeljem mandata Vijeća sigurnosti i da je riječ o vojnoj, a ne pravnoj ili političkoj misiji, čime je isključena mogućnost njegove asistencije ili intervencije, primjerice u slučaju uhićenja Milorada Dodika, kako to zahtijevaju pojedini politički krugovi iz Sarajeva.
– EUFOR nema policijski mandat i on neće biti političko sredstvo – istaknuo je dr. sc. Robert Kolobara, stručnjak za informacijske znanosti, dodajući kako je time Soreca priredio "hladan tuš sarajevskoj ratobornoj politici". Također, Kolobara napominje da su najave o europskim rokovima za lipanj preuveličane, te da ne postoji formalna obveza vezana uz taj vremenski okvir, što je, kako kaže, "potopilo sve one apokaliptične najave i prijetnje jednog nervoznog državnog ministra".
Prema mišljenju politologa dr. sc. Ivana Kraljevića, poruke iz Bruxellesa jasno pokazuju da EU ne planira slati svoje trupe u BiH te da eventualne promjene mogu doći samo kroz snažniji politički angažman i bolju prisutnost u komunikaciji s domaćim liderima.
– Dobili su jednu pljusku izravno iz Europske unije. Europska unija ne planira miješati se ovdje slanjem svojih trupa. Njezino djelovanje može se svesti na to da promijeni svoj način djelovanja ovdje, odnosno da bolje politički angažira i načini veću prisutnost. A to samim time znači i veću komunikaciju s političkim liderima – naglasio je Kraljević.
On smatra kako je europskom putu Bosne i Hercegovine zadan veliki udarac onog trenutka kada je stavljen u okvire dnevne politike, čime se omogućilo pojedinim liderima da taj proces koriste za vlastite uskostranačke interese.
– Bosna i Hercegovina se predugo nalazi u onoj nekoj inicijalnoj fazi početka otvaranja pregovora. Imamo dva zakona iz sfere pravosuđa na dnevnom redu i imenovanje glavnog pregovarača. Dakle, Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima i imenovanje pregovarača i pregovaračkog tima istovremeno stoje i kao uvjet, ali zapravo i kao glavni kamen spoticanja – izjavio je Kraljević.
U javnosti je dodatnu pozornost izazvalo i pismo bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, u kojemu, za razliku od Sorece, podržava međunarodni intervencionizam i osporava principe federalizma, nazivajući ih „trojanskim konjem za treći entitet“.
– U tom pismu on otvoreno i nedvosmisleno poziva na strani intervencionizam, poziva na grubo miješanje u unutarnja politička pitanja. Daje veoma nesuvisle i jednostrane političke poglede na situaciju u zemlji i jasno označava one za koje smatra da su odgovorni, a pristrano staje uz jednu stranu – komentirao je Kolobara.
Zaključno, analitičari poručuju da je iluzorno očekivati da će vanjski faktori riješiti unutarnje probleme BiH, što bi trebalo potaknuti domaće aktere na racionalniji pristup, posebice uoči novih političkih previranja i općih izbora naredne godine.
