Hercegovačka banka, koja se nije uspjela oporaviti od upada SFOR-ovih snaga 2001. godine i nametanja nove uprave, danas se nalazi u procesu stečaja. Pravne bitke oko banke traju do danas, a nedavno pokrenuti stečajni postupak privlači pažnju vlasnika, dioničara i štediša. Okončanje prvostupanjskog postupka tužbe dioničara očekuje se krajem godine, dok Sud u Mostaru nastavlja raditi na stečajnom procesu.
Optužbe na račun Hercegovačke banke koje su uključivale sumnje u nezakonito poslovanje, nesolventnost i tajno financiranje nisu potvrđene na sudu, no ekonomske prilike banke i dalje su problematične. Prema dopisu Agencije za bankarstvo, pokretanje stečaja uslijedilo je zbog nesposobnosti banke da izmiri svoje obveze. "Aktiva i obveze banke ne mogu se likvidirati u razumnom roku unatoč svim poduzetim aktivnostima...," navodi se u dopisu. Do danas je pristiglo već oko 50 prijava potraživanja, a mogućnost podnošenja novih prijava traje do 25. studenog 2024.
S obzirom na to da obveze banke znatno premašuju njezinu imovinu, povrat sredstava dioničarima je vrlo neizvjestan, no vjerovnici, bivši radnici i štediše mogu očekivati barem djelomičan povrat. Sud je zakazao prvu Skupštinu povjeritelja za 28. veljače 2025. godine, kada će se na temelju izvještaja stečajnog upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnog postupka.
Zanimljivo, samo nekoliko dana prije upada u banku, glasnogovornik Agencije za bankarstvo tvrdio je da je Hercegovačka banka likvidna te da revizija nije pokazala nepravilnosti. Međutim, banka je 2012. godine ostala bez licence za rad, ostavivši iza sebe oko 4.500 poslovnih subjekata i čak 90 tisuća štediša bez pristupa svojim sredstvima.
Hercegovačka banka bila je nekoć najvažnija financijska institucija u regiji, posebno među Hrvatima. Njezino gašenje, koje je uslijedilo bez konkretnih pravnih presuda, promijenilo je brojne živote i ostavilo neizbrisiv trag u bankarskom sektoru BiH.
