Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je cjelovitu presudu u predmetu "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", kojom je Veliko vijeće većinom glasova odbacilo zahtjev Slavena Kovačevića kao nedopušten. Što ova presuda znači za BiH provjerio je kolega Tihomir Šutalo.
Sud odbacio Kovačevićev zahtjev
Slaven Kovačević žalio se da su izborna pravila za Dom naroda i Predsjedništvo BiH diskriminirajuća jer mu zbog etničke pripadnosti i mjesta prebivališta nisu omogućila da glasa za kandidate po svom izboru. Kovačević ovom apelacijom pokušao je mijenjati politički ustroj zemlje, a ne zaštitu individualnih prava, što je Sud i obrazložio, navodi profesor Tomić s katedre prava Mostarskog sveučilišta.
„Jasno je naveo da su dopuštena različita izborna pravila za birače, ovisno o izbornim jedinicama i mjestu upisa u birački spisak, a posebno kada je riječ o izborima za gornje domove. Ti domovi služe zaštiti interesa i predstavljanju specifičnih kategorija u skladu s ustavnom konfiguracijom države“, rekao je Tomić.
Prvostupanjska presuda utjecala je na politički sustav BiH jer je podrazumijevala da bi zemlja trebala biti jedna izborna jedinica, čime bi domovi naroda i konstitutivni narodi izgubili značaj. To je ispravljeno odlukom Velikog vijeća, naglašava ministar pravde Davor Bunoza.
„U točkama 203. i 204. presude Sud jasno navodi da države imaju široko pravo uspostavljati izborne jedinice na temelju postojećih upravnih granica ili drugih ustavnih kriterija. Dugo smo slušali kako presude poput Sejdić-Finci znače da BiH mora biti građanska i unitarna. Ova odluka pokazuje suprotno – država ima pravo na više izbornih jedinica“, rekao je Bunoza i dodao da očekuje kako će presuda promijeniti mišljenje onih koji su zagovarali isključivo građanski model BiH.
Presuda ukazala na zloupotrebu postupka
Sud je svoju odluku dodatno utemeljio na tri činjenice.
„Gospodin Kovačević vrijeđao je suce i druge sudionike postupka, zatim je svojim javnim izjavama zastrašivao predstavnike BiH pred Sudom, a treći razlog je to što je obmanuo Europski sud jer nije obavijestio da je tražio uklanjanje podataka o svojoj etničkoj pripadnosti“, rekao je Tomić.
Poznato je i da je Kovačević mijenjao nacionalnu pripadnost zbog ostvarivanja političkih funkcija, zbog čega je apelacija imala jasne političke konotacije. „To aplikant i nije krio – njegova želja i cilj bili su prelazak s etničkog na građanski model. Europski sud je prepoznao da ovdje nije riječ o osobnoj diskriminaciji, nego o kritici sustava“, dodao je Bunoza.
Kao argument protiv Suda, korištene su i tvrdnje da je Hrvatska svojim donacijama pokušavala utjecati na odluku. „Odluku o doniranju tih novaca je Hrvatska donijela u petnom mjesecu 2023. godine. Dakle, 3 ili 4 mjeseca nakon što će Europski sud usvojiti prvu aplikaciju gospodina Kovačevića.. Sud je jasno ocijenio da se radi o zloupotrebi postupka ako se neutemeljeno napadaju suci i agenti. Takve tvrdnje štete BiH, osobito kada ih iznose visoki politički dužnosnici“, naglasio je Bunoza.
Ova presuda jasno pokazuje da BiH ne može biti uređena kao jedna izborna jedinica, što je bila politička agenda određenih stranaka s ciljem rušenja ustavnog poretka. Sud je, naprotiv, potvrdio federalni ustroj zemlje proizašao iz Daytonskog sporazuma.
