Tradicionalni obrti, nekada sastavni dio svakodnevice hercegovačkih sela, danas se sve više prepoznaju kao prilika za razvoj održivog turizma i očuvanje kulturne baštine. Upravo o njihovoj ulozi govorilo se u Širokom Brijegu na događaju „Priče o tradiciji“, koji je okupio predstavnike institucija, organizacija i same nositelje zanata.
Kovački zanati, tkanje, vez, izrada rukotvorina ili obrada drveta nekada su bili temelj života, no u vremenu masovne proizvodnje i ubrzanog razvoja mnogi od tih obrta postupno nestaju. Ipak, sve je više onih koji u njima vide spoj očuvanja tradicije i novih ekonomskih mogućnosti.
Projekt menadžerica i pomoćnica direktora u REDAH-u Ana Bogdanović istaknula je kako se kroz projekt „Rural link“ nastoji potaknuti upravo takav pristup. „Projekt je fokusiran na ruralni razvoj i segmente koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Hercegovine. Danas imamo primjere iz Slovenije i Francuske gdje su tradicionalni zanati valorizirani u svrhu turizma, čime dobivaju dodatnu vrijednost i u drugim ekonomskim sektorima“, kazala je, dodajući kako se slični rezultati očekuju i u Hercegovini.
Dobra praksa već postoji u brojnim europskim zemljama, gdje su tradicijski obrti uspješno povezani s turizmom i kulturnom ponudom. Sudionici su naglasili kako je za njihovo očuvanje nužno sustavno djelovanje, od institucionalne potpore do uključivanja mlađih generacija.
Ministar gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke Zvonimir Širić istaknuo je kako su kroz programe Vlade već pokrenute mjere potpore. „Veoma je bitno sačuvati tradicionalne zanate jer to je naša kultura i naša tradicija. Moramo se potruditi da im damo značaj koji zaslužuju“, poručio je.
Da interes postoji i na strateškoj razini potvrđuju i usvojeni dokumenti. Županija Zapadnohercegovačka donijela je Akcijski plan održivog turizma, dok je Hercegovačko-neretvanska županija usvojila plan valorizacije tradicionalnih zanata. Cilj je, među ostalim, kroz europske fondove povezati očuvanje baštine s razvojem turizma i jačanjem ruralnih sredina.
„Potrebno je vidjeti što još institucionalno, strateški i zakonski treba napraviti kako bismo očuvali i oživjeli tradicionalne zanate, osobito one koji predstavljaju kulturno-povijesnu baštinu. Turizam je jedna od grana kroz koju se to može kvalitetno razvijati“, istaknuo je ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije Ivan Jurilj.
U vremenu kada turizam sve više traži autentičnost i lokalne priče, tradicionalni obrti postaju važan dio identiteta Hercegovine. Njihovo očuvanje ne znači samo zaštitu kulturne baštine, nego i stvaranje novih prilika za razvoj ruralnih krajeva, koji se godinama suočavaju s iseljavanjem i gašenjem lokalnog života.
