Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović je najavio kako će partneri u federalnoj vlasti tijekom idućeg tjedna intenzivirati pregovore oko izmjena Izbornog zakona. Izborna reforma je nužna zbog ispunjavanja 14 europskih prioriteta, a mogla bi biti ključna i za dobivanje zelenog svijetla za otvaranje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom u ožujku.
Analizirali smo mogu li se kroz novi Izborni zakon primijeniti sve presude domaćih i međunarodnih sudova.
Intenzivni razgovori na najvišim političkim razinama oko izmjena Izbornog zakona kreću idući tjedan. Najavio je tako predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović. Svjestan i sam da je istekao dogovoreni rok od šest mjeseci nakon uspostave vlasti tijekom kojega se trebao dogovoriti novi Izborni zakon.
Osiguravanje legitimnog političkog predstavljanja kroz Predsjedništvo BiH te kroz federalni i državni Dom naroda uz uvažavanje svih presuda domaćih i međunarodnih presuda bit će prema Čovićevim riječima, osnova razgovora hrvatskih dužnosnika. "No, pitanje je koliko će zahtjevi hrvatske strane biti opterećenje za stranke "Trojke" koje su pod kontinuiranim pritiskom SDA i DF-a", pita se novinar Milan Šutalo.
Osim suštinskih izmjena Izbornog zakona, u istom paketu bi trebalo riješiti i važno pitanje integriteta izbornog procesa, odnosno tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona. Politolog Martin Mikulić smatra kako će na tim pitanjima vjerojatno inzistirati stranke "Trojke", ali i da ti zahtjevi nisu nimalo sporni, kao što ne bi trebali biti sporni ni zahtjevi hrvatskih predstavnika.
Izborni zakon se može mijenjati uz natpolovičnu većinu u državnom Zastupničkom domu i Domu naroda. Međutim, eventualna reforma koja bi dirala u Ustav BiH traži dvotrećinsku većinu, do čega se jako teško može doći.
Bilo kako bilo, u idućim mjesecima doznat ćemo postoji li spremnost da se pitanje izborne reforme u BiH konačno završi. Jer rješavanje ovog pitanja, moglo bi otvoriti i mnoga druga koja su također dugo na čekanju, samo je pitanje jesu li svi toga svjesni.
