Sjednica Vijeća ministara BiH održana u ponedjeljak još jednom je pokazala kako prije svega u političkom Sarajevu i Banjoj Luci nema dovoljno političke volje za ubrzanje europskog puta. Kao i prošli put nije se mogao usvojiti dnevni red na kojemu bi se našla dva zakona iz sfere pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača s Europskom unijom što je ključno za otvaranje pristupnih pregovora. Blokade se tako nastavljaju, ali i međusobne optužbe i prepucavanja.
Nove blokade, a stara priča. Kratki je to sažetak posljednje propale sjednice Vijeća ministara na kojoj se nisu mogla izglasati preostala tri koraka za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
"SNSD ne blokira, nego transparentno i kredibilno otvara ova pitanja i iznosi svoje stavove i ne bježimo svaki put da iznesemo svoje stavove. Nećemo tolerirati svoje lažne narative, netočne i nekredibilne protiv predsjednika Dodika, protiv institucija Republike Srpske i protiv činjenice da pitanja koja nisu usuglašena s našim institucijama se ne mogu naći na dnevnom redu", objašnjava ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).
"HDZ je suučesnik u ovom procesu i koliko god oni tvrdili da to nisu, SNSD blokira, ali alat za blokadu im je uručio HDZ već godinu dana blokirajući proces koji je započeo u parlamentu i koji ima potrebnu većinu", kazao je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto (Naša Stranka)
"Podsjetit ću da je i ministar Forto dio te parlamentarne većine za koju sad traži nekim svojim političkim stavom da se ona promijeni. A ja ne vidim da je promijenjena. Prema tome u istom je paketu parlamentarne većine, ma što govorio i kakve izjave davao", dodala je predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ BiH)
Promjena vlasti u kojoj ne bi sudjelovao SNSD nije moguća na ustavan način, a glasovi triju njihovih izaslanika u Domu naroda ključni su za konačno usvajanje Zakona o VSTV-u i Zakona o sudu BiH. Međutim, stranke Trojke na poziciji glavnog pregovarača s Unijom ne žele kadar SNSD-a, iako se glavni pregovarač u idućim izbornim ciklusima može i promijeniti. Kako nitko ne želi popustiti ne može se ni usvojiti dnevni red na sjednici Vijeća ministara pa samim time ponovno se blokira i europski put.
"Pokušava se na racionalan način predstaviti zašto se nešto blokira i zašto se promovira politika koja je osuđena na neuspjeh. Time sebi daju dobar alibi, a ustvari postižu konačni cilj koji je blokiranje europskog puta i ostajanje u situaciji u kojoj jesmo. Uvijek imate upiranje prstom jednih u druge, a ustvari cilj je onaj koji žele sve tri političke elite da se ne ide ka Europskoj uniji, a da oni ne budu osobno okrivljeni za pad europskog puta i to je po meni suština", mišljenja je novinar Dejan Šajinović.
"Poznata je priča kad se na brvnu susretnu dva ovna da nemamo rješenja. Možda je ovo i previše slikovito, ali to je doista najbolji opis. Neshvatljivo je da unatoč toliko poruka koje smo dobili iz Europske komisije i Europske unije i da je EU ponovno rekalibrilarala svoj pristup i da zapravo otvara širom vrata učlanjenju novih zemalja u EU, mi kažemo nećemo", tumači novinar Zoran Krešić.
SNSD-u se često predbacuje ruski utjecaj, dok se stranke Trojke nastoje populistički dokazivati u veličini bošnjaštva ili bosanstva. Ipak, treba podsjetiti kako je ključni adut u političkoj borbi Trojke protiv SDA bila deblokada europskog puta. A ako se ta deblokada ne ostvari na novoj sjednici Vijeća ministara, neće se baš moći pohvaliti u idućoj izbornoj godini.
"Ono što je meni izvjesno s hrvatske strane nejasno je što jasnije ne deklarira ovu situaciju koje je više nego evidentna, a to je zapravo da ni jedna ni druga strana ne želi u Europsku uniju, a Hrvati možda postaju možda i najveće žrtve cijele ove priče. Jedini razlog zašto je Trojka ušla u vlast bila je priča o deblokiranju europskog puta. A tu misiju nisu ispunili", dodaje Krešić.
"Bošnjački narod zapravo najviše gubi ako nema europskog puta jer oni nemaju drugu alternativu. Na neki način Hrvati imaju Hrvatsku, a Srbi Srbiju, a iza Srbije uvijek ima zemalja i u Europi ili izvan nje koji će pokušati podržati Srbiju jer im je važna iz geopolitičkih interesa, ali tko stoji iza Bošnjaka? Njima bi prirodan interes trebalo biti odblokiranje europskog puta, a ne da sudjeluju u toj koreografiji u kojoj sve strane taj europski put blokiraju", zaključuje Šajinović.
Sve vodi ka tome da će BiH izgubiti još jednu priliku zbog partikularnih političkih interesa. Europsko vijeće će raspravljati o BiH 18. prosinca i ako ne bude suglasnosti na novoj sjednici Vijeća ministara zakazanoj dva dana ranije, zasigurno ćemo u novu godinu ući bez informacije o otvaranju pristupnih pregovora.
Više u prilogu:
